Mr. sc. Ivana Grgurev

Podatci Državnog zavoda za statistiku govore o potplaćenom ženskom radu u Republici Hrvatskoj. Stoga gotovo nevjerojatno zvuči činjenica da nema domaće sudske prakse o nejednakosti plaća žena i muškaraca. Je li tome uzrok netransparentnost plaća, činjenica da je nejednakost plaća prvenstveno uzrokovana neizravnom diskriminacijom koju je teže utvrditi nego izravnu ili činjenica da radnice ispravljanje povreda nekih drugih radnih prava vide kao prioritet? U radu se nastoji razjasniti složenost tog specifičnog oblika diskriminacije na temelju spola: što je sve moguće podvesti pod pojam plaće, kako utvrditi je li rad jednake vrijednosti, s kime uspoređivati kako bi se utvrdilo postoji li diskriminacije glede plaće te kada je ona opravdana. Pri tome se, u nedostatku domaće sudske prakse, odgovori traže kroz praksu Suda Europske zajednice koja je na tom području iznimno bogata i kojoj se može zahvaliti razvoj prava EU u području zabrane diskriminacije. Nadalje, daju se sugestije glede izmjena odredaba Zakona o radu s ciljem podizanja standarda hrvatskog antidiskriminacijskog radnog prava. Nakon uvodnih brojčanih pokazatelja, razmatraju se uzroci nejednakosti plaća žena i muškaraca.

Ključne riječi: plaća, jednaki rad, rad jednake vrijednosti, diskriminacija na temelju spola, Sud Europske zajednice