U radu se razmatra javni poredak kao razlog za poništaj pravorijeka. Uvodno se analizira institut javnog poretka kao razlog za odbijanje priznanja i ovrhe stranog pravorijeka i ističe da se u tom slučaju taj institut treba tumačiti restriktivno, u značenju „međunarodnoga javnog poretka“. Analiza instituta javnog poretka kao razloga za poništaj domaćeg pravorijeka obuhvaća prikaz poredbenopravnih rješenja o tom poništajnom razlogu te detaljnu analizu odredbe čl. 36. st. 2. t. 2. (b) Zakona o arbitraži koja određuje da će sud po službenoj dužnosti poništiti pravorijek ako utvrdi da je pravorijek suprotan javnom poretku Republike Hrvatske. Navode se stavovi zauzeti u doktrini i sudskoj praksi, obrazlažu izabrana pitanja u vezi s primjenom te odredbe. Stav autora je da se pojam „javni poredak, kad se radi o poništaju domaćeg pravorijeka, ne može tumačiti kao „sveukupnost prisilnih pravila“ hrvatskog prava, već da se i u tom slučaju usklađenost pravorijeka s javnim poretkom treba tumačiti na jednak način kao i kada se radi o priznanju i ovrsi stranog pravorijeka.

 

Puni tekst članka dostupan je na