Mr. sc. Tamara Perišin:

Ustav Europske unije predviđa značajne promjene u sustavu zaštite ljudskih prava u Uniji – s jedne strane, Ustav inkorporira i čini pravno obvezujućom Povelju temeljnih prava EU, a s druge strane predviđa da će Unija postati stranka Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Takav sustav s dva kolosijeka budi mnoga praktična i teoretska pitanja. Analiza prvenstveno obrađuje pitanje postoji li uopće potreba za takvim sustavom zaštite ljudskih prava s obzirom na činjenice da sve države članice EU već jesu stranke Konvencije i da njihovi nacionalni ustavi sadržavaju snažna jamstva ljudskih prava.

Prvi dio rada analizira mogućnost pristupanja EU Konvenciji i posljedice koje bi takav razvoj izazvao. Pritom se osobita pažnja posvećuje odnosu dvaju europskih sudova (Europskog suda pravde i Europskog suda za zaštitu ljudskih prava) koji je vrlo složen zbog preklapanja nadležnosti, pitanja funkcionalne nadređenosti ili ravnopravnosti te neinstitucionalizirane suradnje. Drugi dio analize proučava sadržajne novine i značaj Povelje, osobito s obzirom na njezino uključivanje u Ustav. U trećem poglavlju naznačeni su glavni izvori obveze poštovanja ljudskih prava u Hrvatskoj i eventualni utjecaj europskog Ustava na te obveze. Zaključak obrađuje mogućnost koegzistencije Povelje i Konvencije unutar jednog sustava i ne pronalazi uvjerljive razloge protiv takvog rješenja, iako su neizbježne određene poteškoće, osobito u ranom stadiju primjene Ustava.

Ključne riječi: europsko pravo, ljudska prava, Ustav, Povelja temeljnih prava