Prof. dr. sc. Vilim Bouček    

U radu se razmatra utjecaj temeljnih sloboda iz Ugovora o osnivanju EZ na autonomno međunarodno privatno pravo.

 Budući da temeljne slobode proizlaze iz opće zabrane diskriminacije kao načela prava EZ (čl. 12. Ugovora o osnivanju EZ), autor, nakon uvodnog dijela, u drugom dijelu rada analizira kako se opća zabrana diskriminacije odražava na međunarodno privatno pravo.

 U trećem dijelu rada autor razmatra temeljne slobode iz Ugovora o EZ kroz praksu Europskog suda i zaključuje da su u pravilu materijalne odredbe nacionalnog prava države članice EU uobičajeni pravni medij u kojima se nalaze možebitna ograničenja temeljnih sloboda. Tek indirektno i kolizijska pravila mogu pridonijeti tom ograničenju, kad na takve materijalnopravne odredbe upućuju. Također se u kontekstu temeljnih prava obrađuje i pitanje primjene načela države podrijetla. Budući da primarno pravo EZ u odredbama materijalnog prava ne određuje sustavno provođenje načela države podrijetla, tada, prema autorovu mišljenju, i u kolizijskopravnom smislu pravo države podrijetla ne treba i ne može biti određeno kao jedino mjerodavno pravo, već kao pravo koje se u rješavanju privatnopravnih situacija s europskim obilježjem uzima u obzir.

 Je li se primjena prava države podrijetla počela ostvarivati u sekundarnom europskom pravu, npr. čl. 3., st. 1. i 2. E-Commerce smjernice od 8. lipnja 2000., zasad je sporno. Hoće li, pak, načelo države podrijetla kao odredba europskog međunarodnog privatnog prava biti eventualno prihvaćeno u budućoj Uredbi Rim II te u budućoj Smjernici Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu (Prijedlog iz 2004.), pokazat će daljnja, već otvorena rasprava, zaključuje autor.

Ključne riječi: europsko međunarodno privatno pravo; opća zabrana diskriminacije; temeljne slobode iz Ugovora o EZ; načelo države podrijetla