OBAVIJESTI:
Socijalna politika Hrvatske

 U skladu s obećanjem stavljam dokumnet u kojem je pojašnjeno gradivo za kolokivi i ispit.

Gojko B.

Decentralizacija sustava socijalne skrbi po upravljanju i financiranju:

  • Upravljanje je centralizirao 1998. godine, ministar postavlja ravnatelje centar za socijalnu skrb i ravnatelje ustanova u vlasništvu države
  • Problemi s funkcioniranjem sustava, deprofesionalizacija, ministarstvo rada i socijalne skrbi
  • 2001. godine ravnatelje centara i ustanova biraju upravna vijeća, sastav: 3 imenuje ministar (vlasnik), jedan jls, predstavnik stručnih radnika, predsjednik i potpredsjednik upravnog vijeća predstavnici osnivača
  • Ispunjava li se uvijek volja vlasnika? Zašto je važna ova decentralizacija? Načelo supsidijarnosti
  • Kakva je korist od upravnih vijeća i tko mogu biti njihovi članovi? Koncept dobre vladavine!
  • Ista je analogija za županijske i gradske ustanove, korisnici u upravnim vijećima
  • Novina od 2013. godine, upravno vijeće izabire ravnatelja uz prethodnu suglasnost ministra, vlasnika
  • 2007. osnivaju se Obiteljski centri, ravnatelje imenuje ministar, što su radili obiteljski centri? Zašto oni nisu trebali imati upravna vijeća?
  • Osnivačka prava za domove umirovljenika prenose se na županije
  • Privatni domovi, socijalo poduzetništvo
  • Osnivačka prava za domove za djecu ostaju na razini ministarstva
    Decentralizacija financiranja
  • 1998. sustav se financira iz Državnog proračuna, jls dužne su 5% proračuna izdvojiti za socijalne svrhe, a prije svega za podmirenje troškova stanovanja
  • Gradovi i općine mogu povećati cenzuse za ostvarivanje prava i mogu uvesti druga prava, paralelizam sustava socijalne skrbi.
  • 2001. jls trebaju izdvajati sredstva dostatna za podmirivanje troškova stanovanja
  • Troškovi ogrijeva financiraju se iz sredstva županije, zašto je uvedena ova mjera
  • Jls dužne su financirati dio troškova centara, vidjeti u zakonu, a dio financira država
    FINANCIRANJE DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI
     
  • Sredstva za financiranje djelatnosti socijalne skrbi osiguravaju se iz:
  • – sredstava proračuna Republike Hrvatske
  • – sredstava proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba
  • – sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave
  • – prihoda ostvarenih sudjelovanjem korisnika i njihovih obveznika uzdržavanja u plaćanju troškova socijalnih usluga
  • – vlastitih prihoda
  • – donacija, pomoći i ostalih namjenskih prihoda.

Sredstva za financiranje decentraliziranih funkcija centara za socijalnu skrb jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb ostvaruju iz dodatnog udjela poreza na dohodak po stopi od 0,2%.

Ako jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb iz dodatnog udjela poreza na dohodak po stopi od 0,2% ne ostvare sredstva potrebna za financiranje decentraliziranih funkcija centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva, razliku do ukupnih bilančnih prava ostvaruju s pozicije izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu s razdjela Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

  • Energetsko siromaštvo, EU direktiva
    Paralelizam sustava socijalne skrbi na lokalnim razinama
  • Socijalni program početkom 1990-ih potiče sudjelovanje općina i gradova u programima socijalne skrbi
  • Bogatije jls provode dodatne, paralelne programe; Zagreb, Rijeka, neke male općine i gradovi s izdašnim proračunima
  • Organizacije civilnog društva često ne surađuju s drugim dionicima i oni jačaju paralelizam, pitanje kombinirane socijalne politike, welfare mix
  • Kako prevladati paralelizam? Kako jačati socijalnu koheziju?
     
     
     
Popis obavijesti