Kolegij Religija, pravo i društvo zamišljen je kao interdisciplinarni kolegij dostupan studentima V. godine Pravnog studija. Kolegij zajednički izvode nastavnici s tri katedre Pravnog fakulteta Sveučiišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Siniša Zrinščak s Katedre za sociologiju, prof. dr. sc. Marko Petrak s Katedre za rimsko pravo i izv. prof. dr. sc. Frane Staničić s Katedre za upravno pravo.

Složeni međuodnos religija i društva te normativno oblikovanje toga odnosa koje daje pravni sustav predstavljaju zaseban pravni, sociološki i društveni mikro svijet. U kolegiju Religija, pravo i društvo isprepliću se pravni, povijesni i sociološki aspekti odnosa društva i religije, ovladavanje kojima će studentima dati poseban uvid u razne međuodnose koji postoje između države i religije, kao i društva u cjelini i religije. Utjecaj prava na status religije posebno je značajan, bilo da ga promatramo kao alat za zaštitu religije, multikulturalizma i pluralizma u društvu, bilo kao alat kojim osiguravamo postojanje "barijere" između organizirane vjere i države, odnosno kojim osiguravamo ne postojanje neprimjerenih zadiranja svjetovnog u duhovno i obrnuto.

Značenje religije u suvremenom društvu je vrlo važno pitanje, kao i pitanje njenog utjecaja na svakodnevni život. U okviru ovog kolegija pozabavit ćemo se tim pitanjima, kao i općenito odnosom crkve i države, utjecajem religije u društvu, njenog utjecaja na politička događanja i njenom percepcijom u suvremenom društvu općenito, kao i u hrvatskom društvu.

Unutar ovog kolegija bavimo se i pojmom sekularizma odnosno njegovim značenjem i raznim inačicama. Naime, sekularizam nema jednako značenje u svim državama koje su, načelno, sekularne, odnosno u kojima postoji odvojenost crkve i države. Razmatrajući ovaj pojam morat ćemo se pozabaviti i njegovim značenjem u Republici Hrvatskoj, odnosno i (pokušati) dati odgovor na pitanje kakav je uistinu ustavnopravni okvir odnosa crkve i države u Republici Hrvatskoj.

Unutarnji odnosi vjerskih zajednica značajni su za razumijevanje pojedine vjerske zajednice i njenog ustroja, ali i za razumijevanje njihovih odnosa s drugim vjerskim zajednicama, kao i njihovih odnosa s državom. Unutar ovog kolegija dat će se pregled unutarnjeg ustroja najvažnijih vjerskih zajednica, s naglaskom na unutarnje uređenje i pravila najveće vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj - Katoličke Crkve.

Želja nastavnika koji vode kolegij Religija, pravo i društvo jest da studenti kada odslušaju i apolviraju ovaj kolegij ovladaju znanjima i vještinama koje će moći iskoristiti da analiziraju odnosa države i religije, kao i društva u cjelini i religije, daju svoju ocjenu o nužnosti pravnog reguliranja odnosa religije i države, razumiju povijesni razvoj odnosa države i religije kao i da vladaju znanjima o osnovama unutarnjeg uređenja vjerskih zajednica.