• 10. 06. 2024.
• 24. 06. 2024.
• 08. 07. 2024.
• 26. 08. 2024.
• 09. 09. 2024.

1. Kolaković Juraj; Historija novovjekovnih političkih teorija (od XV stoljeća do 1848. godine); Sveučilišna naklada Liber (1981), str. 377
2. Kolaković Juraj; Historija novovjekovnih političkih teorija (od 1848. do danas); Sveučilišna naklada Liber (1981), str. 447

1. Abramson, J.; Minerva's owl: the traditional of western political thought; Harvard University Press (2009), str
2. McClelland, J., S.; A History of Western Political Thought; Routledge (1996), str
3. Ryan, A.; On Politics: A History of Political Thought: From Herodotus to the Present; Liveright (2012), str
4. Skinner, Q.; The Foundations of Modern Political Thought, Vol. 1: The Renaissance; Cambridge University Press (1978), str
5. Skinner, Q.; The Foundations of Modern Political Thought, Vol. 2, The Age of Reformation; Cambridge University Press (1978), str
6. Spellman, W. M.; A Short History of Western Political Thought; Palgrave Macmillan (2011), str
7. Stevens, R., G.; Political Philosophy: An Introduction; Cambridge University Press (2011), str
8. Wolin, S., S.; Politics And Vision: Continuity and Innovation in Western Political Thought; Princeton University Press (2004), str
9. 11. Odabrana djela klasičnih autora u dogovoru s nastavnikom; , str

Povijest novovjekovnih političkih teorija izborni je predmet za studente prava 5. godine, koji se izvodi i u okviru ERASMUS-a za strane studente te sve ostale studente zainteresirane za razvoj političke misli. Kolegij ujedinjuje (pravnu) povijest s političkim znanostima, dvije društvene discipline potrebne za razumijevanje prirode prava, što spada u naš znanstveni interes. Ako nije dogovoreno drugačije, istraživačke teme su ograničene na novi vijek.
Sve teme PNPT uključuju teorijske pravce političkog promišljanja s naglaskom na njihov odnos prema državi, pravu, pravdi ili moralu u pojedinom vremenskom razdoblju. Dakle, istražuju se temeljna pitanja političkih i pravnih teorija, počevši od razumijevanja uzroka nastanka političkih teorija i njihovog utjecaja na državu i pravo. Čitanjem prošlih ili sadašnjih filozofskih i političkih tekstova studenti će ispitati osnovnu strukturu i ideje sadržane u klasičnim djelima iz corpusa političkih teorija. Fokusirajući se na sjecišta političke teorije i prava, naglasak bi trebao biti na osnovnim pitanjima pravne znanosti u njezinom povijesnom razvitku, ne gubeći pri tome svijest o zbiljskom svijetu sadašnjice.
Upis kolegija otvoren je za sve studente, pa iako ne postoje daljnji preduvjeti, poželjni su znanstveni interes i predznanje iz pravne povijesti (ponajprije ustavnog, međunarodnog ili europskog prava), političkih teorija ili filozofije. Kolegij uvažava osobne sklonosti studenata pri tematskom odabiru, što im omogućuje veću usredotočenost na teme od interesa poput političke etike, terorizma ili ljudskih prava.
Kolegij će doprinijeti razvoju znanja i vještina glede pronalaženja pravnih izvora, pri čemu će dovršetkom kolegija studenti ovladati razumijevanjem relevantnih tekstova razvoja političkih teorija i njihove primjene na pravnu stvarnost.