Intelektualne (kognitivne) vještine:
Nakon uspješno savladanog kolegija student će biti u mogućnosti:
1. definirati osnovne pojmove i koncepte socijalne politike te pojasniti mjesto socijalne politike unutar društvenih znanosti.
2. opisati i kritički analizirati povijesni razvoj socijalne politike i socijalne države.
3. identificirati, izdvojiti i kategorizirati ključne socijalne probleme i socijalnopolitičke izazove na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini te objasniti veze između spomenutih razina.
4. prepoznati potrebe, interese socijalnih skupina i sustave vrijednosti koji mogu biti u pozadini socijalnih politika te objasniti povezanost između interesa, potreba i vrijednosnih sustava i odabranih rješenja socijalnih problema.
5. analizirati različite uvjete i okolnosti koji utječu na pravac razvoja socijalne politike u cjelini ili pojedinih područja socijalne politike.
6. kritički i usporedno analizirati različite modele i načine rješavanja socijalnih pitanja u različitim zemljama ili u različitim razdobljima.
Praktične i generičke vještine:
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
javno prezentirati usvojena znaja i vještine u pismenom i usmenom obliku
prikupljati i analizirati podatke i informacije iz različitih izvora
jasno i argumentirano raspravljati te obrazlagati vlastita stajališta
sagledati opće i grupne interese u socijalnoj politici
procjenjivati važnost i korisnost povijesnih iskustava u oblikovanju i provedbi suvremenih socijalnih politika
Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:
1. Oblici provjere znanja
1.1. Kolokvij
1.2. Pismeni ispit
1.3. Usmeni ispit
1.1. Kolokvij
Kolokvij je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne pojmove i koncepte, usporediti i objasniti razlike i sličnosti između koncepata i pristupa, objasniti i uzroke i posljedice uvođenja mjera i programa socijalne politike. Tijekom semestra pišu se dva kolokvija koja nisu obvezna. Svaki kolokvij pokriva po 50% predavačkih tema. Studenti koji ostvare pozitivne ocjene na oba kolokvija pristupaju završnom usmenom ispitu. Svaki kolokvij uključuje 10 pitanja s otvorenim odgovorima, a odgovori se boduju s 0, 1 ili 2 boda. Sustav bodovanja je sljedeći:
0 - 10 Nedovoljan (1)
11 - 12 Dovoljan (2)
13 - 15 Dobar (3)
16 - 17 Vrlo dobar (4)
18 - 20 Izvrstan (5)
Ocjena na kolokviju prosjek je ocjena ostvarenih na oba kolokvija.
1.2. Pismeni ispit
Pismeni ispit je oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne pojmove i koncepte, usporediti i objasniti razlike i sličnosti između koncepata i pristupa, objasniti i uzroke i posljedice uvođenja mjera i programa socijalne politike.
Uključuje 10 pitanja s otvorenim odgovorima koja prokrivaju sve predavačke teme, a odgovori se boduju s 0, 1 ili 2 boda. Sustav bodovanja je sljedeći:
0 - 10 Nedovoljan (1)
11 - 12 Dovoljan (2)
13 - 15 Dobar (3)
16 - 17 Vrlo dobar (4)
18 - 20 Odličan (5)
1.3. Usmeni ispit
Uključuje pitanja u kojima se traži razumijevanje pojmova i teorijskih pristupa te njihovo uspoređivanje, obrazloženje, pojašnjenje i povezivanje činjenica, primjena pojmova i teorijskih pristupa na društvenu stvarnost.
Završna ocjena na kolegiju formira se kao prosjek ocjena ostvarenih na kolokvijima ili pismenom ispitu i usmenom ispitu.