Opće informacije o predmetu

Studij:	Socijalni rad - 3. semestar
Šifra:	31887
ECTS:	3.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Zoran Šućur doc. dr. sc. Danijel Baturina
Izvođači:	Josip Pandžić - Predavanja
Ispitni rokovi:	07. 06. 2023. 28. 06. 2023. 12. 07. 2023. 30. 08. 2023. 13. 09. 2023. Prijava ispita: Studomat

Literatura:
A. Giddens; Sociologija; Nakladni zavod Globus (2001), str. 106-118, 124-133, 144- 166 V. Ilišin, F. Radin; Mladi uoči trećeg milenija; IDIS (2002), str. 27-46 B. Perasović; Urbana plemena; Hrvatska sveučilišna naklada (2001), str. 94-110, 383-412 A.M. Rose; Potkultura starih: tema za sociološko istraživanje; Potkulture, 3 (1988), str. 102-106 Z. Šućur; Siromaštvo; Pravni fakultet u Zagrebu (2001), str. 40-53, 83-93, 101-112 Z. Šućur; Socijalna isključenost: pojam, pristupi i operacionalizacija; Revija za sociologiju, (1-2) (2004), str. 45-60 M. Štambuk; Siromaštvo kao sastavnica sociokulturnog identiteta Roma; Kako žive hrvatski Romi. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (2005), str. 133-158 I. Živković, Ž. Šporer, D. Sekulić; Asimilacija i identitet; Školska knjiga (1995), str. 10-28, 33-41 T. Vučković Juroš; Socijalna isključenost seksualnih manjina u Hrvatskoj; Revija za socijalnu politiku, (2) (2015), str. 195-218 Z. Šućur; Romi kao marginalna grupa; Društvena istraživanja (2000), str. 211-227 B. Šverko; Značenje rada u životu pojedinca: radne vrijednosti, važnost rada i otuđenje; Uvod u psihologiju: Suvremena znanstvena i primijenjena psihologija. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske (1991), str. 17-20 T. Matković; Politika zapošljavanja i nezaposlenost; Socijalna politika Hrvatske. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2008), str. 168-172 Z. Galić, D. Maslić Seršić, B. Šverko; Financijske prilike i zdravlje nezaposlenih u Hrvatskoj: Vodi li financijska deprivacija do lošijeg zdravlja; Revija za socijlanu politiku (3) (2006), str. 257-260
Preporučena literatura:
Ž. Šporer; Koncept društvene isključenosti; Društvena Istraživanja, (1-2) (2004), str. 171-193

Opis predmeta:

Predmet marginalne grupe pruža znanja i informacije o procesima marginalizacije i isključivanja (načini ispadanja iz "središnjeg društva", posljedice i mehanizmi uključivanja). Isto tako, kroz nastavu ovoga predmeta identificiraju se najznačajniji socijalni problemi hrvatskog društva (siromaštvo, nezaposlenost, isključenost, diskriminacija itd.). Polazeći od marginalnih skupina unutar širega društva, studenti se upoznaju s obilježjima, izazovima i strategijama nošenja zastupljenijih marginalnih skupina, iz kojih dolazi većina onih koji se koriste uslugama socijalnog rada. U tom se smislu ovaj kolegij naslanja na znanja koja se stječu u sklopu sociologije, socijalne demografije i osnova socijalne politike te služi kao "pripremni kolegij" za dio predmeta iz područja socijalne politike i socijalnog rada.

Sadržaj predmeta
- Pojam marginalnih grupa, procesi i dimenzije marginalnosti.
- Koncepti, teorije i izazovi siromaštva.
- Određenje, tipovi i mehanizmi socijalne isključenosti.
- Odrednice, oblici i posljedice nezaposlenosti.
- Subkulture i kontrakulture: bijeg iz marginalnosti
- Ambivalentnost položaja mladih: "privilegirana" marginalnost
- Društveni položaj starijih osoba, izazovi starosti i potkulture starijih osoba.
- Društveni položaj migranata, odrednice migracije i izazovi integracije migranata.
- Društveni položaj i integracija Roma
- Rod i marginalizacija: razlike, uloge i nejednakosti
- Stigma, društvene uloge i marginalizacija bolesnika i osoba s invaliditetom
- Socijalna isključenost seksualnih manjina

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog kolegija student će biti u mogućnosti:

1. objasniti značenja koncepata marginalizacije, siromaštva, socijalne isključenosti i subkulture.

2. prepoznati, identificirati i objasniti glavne teorijske pristupe problemima marginalizacije, siromaštva, socijalne isključenosti i subkulturnog društvenog položaja te izvijestiti o prednostima i slabostima različitih teorijskih pristupa.

3. objasniti i prodiskutirati glavne društvene uzroke i posljedice marginalizacije, siromaštva, socijalne isključenosti i potkulturnog društvenog položaja.

4. povezati teorijske perspektive i koncepte s konkretnim problemima određenih marginalnih, socijalno isključenih i subkulturnih skupina.

5. izdvojiti i usporediti glavne strategije koje pojedine grupe rabe za rješavanje problema marginaliziranosti i socijalne isključenosti.

6. formulirati glavne poteškoće i/ili prednosti pojedinih strategija za rješavanje problema marginalnosti i socijalne isključenosti koje rabe različite skupine u hrvatskom društvu.

7. preispitati društvene faktore koji uzrokuju i održavaju probleme marginaliziranosti i socijalne isključenosti te s tim povezane izazove s kojima se korisnici socijalnih usluga susreću.

8. preporučiti pristupe korisnicima socijalnih usluga koji u obzir uzimaju društvene faktore marginaliziranosti i socijalne isključenosti.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

- javno prezentirati usvojena znanja i vještine u pismenom i usmenom obliku

- prikupljati i analizirati podatke i informacije iz različitih izvora

- jasno i argumentirano raspravljati te obrazlagati vlastita stajališta

- argumentirano iznositi zaključke i preporuke u formuliranju socijalnih politika koje

adresiraju probleme marginaliziranosti i socijalne isključenosti

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

1. Oblici provjere znanja

1.1. Kolokviji

1.2. Pismeni ispit

1.3. Usmeni ispit

1.1. Kolokviji

Kolokviji uključuju provjere ishoda učenja na razini dosjećanja, razumijevanja i primjene znanja na nove činjenice. Ispitno gradivo može se položiti preko tri kolokvija koji će se održati tijekom semestra. Svaki kolokvij doprinosi sa najviše 20, 25 odnosno 15 bodova završnoj ocjeni iz predmeta. Redovni studenti mogu polagati kolokvij ukoliko su izostali sa najviše jednog predavanja iz tematske cjeline koju kolokvij obuhvaća.

Kolokvij se sastoji od pitanja jednostrukog i višestrukog izbora, unosa pojmova i pružanja primjera, a kroz koje se provjerava znanje činjeničnog tipa, traži prikladna primjena koncepata i teorija na problemsko postavljena pitanja/opisane situacije te povezivanje koncepta/teorija s prikladnim primjerom iz literature i/ili prakse.

Pojedina pitanja u kolokvijima za seminariste uključuju glavne nalaze i koncepte izložene u člancima obrađivanima na seminarima.

1.2. Pismeni ispit

Pismeni ispit uključuje provjere ishoda učenja na razini dosjećanja, razumijevanja i primjene znanja na tekuće društvene pojave. Studenti koji nisu položili ispit preko kolokvija, ispitni materijal će polagati tijekom redovitih ispitnih rokova.

Pismeni ispit sastoji se od dvadeset složenih pitanja koja traže kraći odgovor esejskog tipa, a kojima se traži navođenje i obrazloženje koncepata/teorija obrađenih na kolegiju, primjena koncepata i teorija na problemsko postavljena pitanja/opisane situacije odnosno primjere.

1.3. Usmeni ispit

Studenti ne mogu pristupiti usmenom ispitu dok nisu zadovoljili na pisanom dijelu (uspješno položeni kolokviji ili uspješno položeni pismeni ispit). Usmeni ispit uključuje pitanja u kojima se traži razumijevanje pojmova i teorijskih pristupa te njihovo uspoređivanje, obrazloženje, pojašnjenje i povezivanje činjenica, primjena pojmova i teorijskih pristupa na društvenu stvarnost. Na usmenom ispitu studenti mogu potvrditi ocjenu iz pisanog dijela ili mogu tražiti dodatno ispitivanje, kojim mogu svoju ocjenu pogoršati, zadržati ili poboljšati za jednu višu ocjenu. U slučaju nezadovoljavajućeg usmenog ispita, studenti moraju ponovno pristupiti pisanom dijelu.

Termini konzultacija:

prof. dr. sc. Zoran Šućur:
ponedjeljkom od 13-14 i četvrtkom od 12-13 sati
Lokacija: Nazorova 51, soba 1
doc. dr. sc. Danijel Baturina:
Zimski semestar:
ponedjeljak 10 - 12 h

Ljetni semestar:
ponedjeljak 13 - 15 h
Lokacija: Nazorova 51, soba 5 f