Studij:	Socijalni rad - 4. semestar
Šifra:	73951
ECTS:	4.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Zdenko Babić
Ispitni rokovi:	13. 06. 2024. 27. 06. 2024. 11. 07. 2024. 29. 08. 2024. 12. 09. 2024. Prijava ispita: Studomat

Literatura:

J. Le Grand, C. Propper, R. Robinson; The Economics of Social Problems; Palgrave Macmillan (2008), str. (Poglavlja: 1, 2, 3, 4, 5, 6, te poglavlja 9 i 10 P.G. Rosner; The Economics of Social Policy; Edward Elgar (2003), str. 1-79, 277-340

Preporučena literatura:

P.A. Samuelson, W. Nordhaus; Ekonomija; MATE (2005), str. 25-45, 382-400, 577-587 N. Barr; The Economics of the Welfare State; Weidenfeld i Nicolson (1993), str

Opis predmeta:

Kolegij Ekonomija socijalne politike ima za cilj upoznati studente s ekonomskom teorijom i modelima koji razmatraju ekonomske implikacije socijalne države, mjera socijalne politike i državne intervencije u tržišnim ekonomijama. Tako će se analizirati odnosi između tržišnih rješenja, ekonomske efikasnosti te socijalne i ekonomske dobrobiti društva. Naglasak će posebice biti na novijim teorijama i modelima te na znanstvenim nalazima koji detaljnije pojašnjavaju veze između djelovanja socijalne politike i ekonomskog i socijalnog razvoja. Također će biti razložen koncept socijalne ekonomije i objašnjen njegov značaj u europskom kontekstu s implikacijama za Hrvatsku. Okvirni će sadržaj kolegija biti slijedeći: 1. Škole političkog i ekonomskog mišljenja i socijalna pitanja. 2. Vrijednosni aspekt socijalne države: socijalna pravednost, jednakost i efikasnost. 3. Tržišni propusti i nesavršena konkurencija - argumenti za državnu intervenciju 4. Distribucija dohotka i ekonomske nejednakosti. 5. Državna intervencija programima socijalne politike. 6. Ekonomska teorija osiguranja. Privatni i javni model osiguranja. 7. Socijalni programi- novčani transferi: vrste, prednosti i nedostaci. 8. Socijalni programi- u obliku dobara i usluga; vrste, prednosti i nedostaci. 9. Modeli socijalne države i siromaštvo. 10. Prezaduženost, nerazvijenost i siromaštvo. 11. Upravljanje osobnim financijama i socijalna dobrobit 12. Socijalna ekonomija. 13. Uloga ekonomske i socijalne politike u poticanju rasta i razvoja.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog kolegija student će biti u mogućnosti:

1. prepoznati i vrednovati ekonomske implikacije socijalne države i programa socijalne politike sa njihovim učincima na socijalni i ekonomski razvoj.

2. identificirati vrijednosne orijentacije ključnih političkih i ekonomskih škola mišljenja i povezati ih sa ključnim orijentacijama socijalnih programa političkih stranaka.

3. prepoznati ekonomske temelje modernih socijalnih država te kritički izgraditi vlastite stavove i prosudbe o funkcioniranju hrvatske socijalne države i njenoj perspektivi.

4. definirati i izdvojiti ključne socijalne programe u hrvatskoj, ekonomske i socijalne argumente socijalnih programa te izvore njihova financiranja.

5. objasniti važne pojmove socijalne pravednosti, jednakosti i ekonomske efikasnosti te njihove složene međuodnose u ekonomskom i društvenom životu.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

 argumentirano raspravljati o ekonomskim i socijalnim implikacijama socijalnih

programa

 javno prezentirati stečena znanja u usmenom i pismenom obliku

 prikupljati, analizirati i interpretirati statističke podatke o socijalnim programima

 analitički vrednovati socijalne programe i njihove socijalne i ekonomske učinke

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Oblik provjere znanja

1.1. Kolokvij

Razina znanja (Zakon o HKO, NN 22/2013.): Razina 1. -2.

1.2. Pismeni ispit

Razina znanja (Zakon o HKO, NN 22/2013.): Razina 1. -2.

1.3. Usmeni ispit

Razina znanja (Zakon o HKO, NN 22/2013.): Razina 1.-2.

1.1. Kolokvij

Tijekom semestra pišu se dva kolokvija koja nisu obvezujuća. Studenti koji ostvare pozitivne ocjene na oba kolokvija pristupaju završnom usmenom ispitu. Svaki kolokvij uključuje 8 pitanja s otvorenim odgovorima, a odgovori se boduju s 0, 0,5, 1, 1,5 ili 2 boda. Sustav bodovanja i ocjenjivanja je sljedeći:

0 - 8 Nedovoljan (1)

9 - 10 Dovoljan (2)

11 - 12 Dobar (3)

13 - 14 Vrlo dobar (4)

15- 16 Izvrstan (5)

Ocjena na kolokviju prosjek je ocjena ostvarenih na oba kolokvija.

1.2. Pismeni ispit

Uključuje 10 pitanja s otvorenim odgovorima koja pokrivaju sve predavačke teme, a odgovori se boduju s 0, 0,5, 1, 1,5 ili 2 boda. Sustav bodovanja i ocjenjivanja je sljedeći:

0 - 8 Nedovoljan (1)

9 - 10 Dovoljan (2)

11 - 12 Dobar (3)

13- 14 Vrlo dobar (4)

15 - 16 Izvrstan (5)

1.3. Usmeni ispit

Uključuje pitanja u kojima se traži razumijevanje pojmova, teorijskih pristupa socijalnim programima te njihova komparacija i povezivanje s činjenicama i situacijama u realnim ekonomskim i socijalnim uvjetima.

Završna ocjena na kolegiju formira se kao prosjek ocjena ostvarenih na kolokvijima ili pismenom ispitu i usmenom ispitu uz pozitivno vrednovanje studentske aktivnosti na nastavi koje može donijeti maksimalno 10% ukupne završne ocjene.

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Zdenko Babić:

  srijedom od 10-12 sati

  Lokacija: Nazorova 51, soba 15