1. Dalibor Čepulo; Prava građana i moderne institucije: europska i hrvatska pravna tradicija; (2003), str. 1-43
2. Dalibor Čepulo; Building of the modern legal system in Croatia 1848-1918 in the centre-periphery perspective, in: Modernisierung durch Transfer im 19. und fruehen 20. Jahrhundert, hg. von Tomasz Giaro, Frankfurt a. M. 2006, 68-80, 88-91.; (2006), str. 68-80, 88-91
3. Dalibor Čepulo; Vladavina prava i pravna država - europska i hrvatska pravna tradicija i suvremena zbilja; (2001), str
4. Hesselink, Martijn; The New European Legal Culture; (2001), str. 69-80
5. O. F. Robinson, T. D. Fergus, W. M. Gordon; European Legal History; (2000), str. 304-315
6. Gunther Teubner; Legal Irritants: Good Faith in British Law or How Unifying Law Ends Up in New Divergences; (1998), str
7. Franz Wieacker; Foundations of European Legal Culture, u: Volkmar Gessner, Hoeland Armin, Csaba Varga, European Legal Cultures; (1996), str. 48-62
8. Stein P; Rimsko pravo i Europa; (2007), str
9. Zimmermann, R.; Roman Law and the Harmonisation of Private Law in Europe, in: Hartkamp, Hesselink et al. (eds.), Towards a European Civil Code; (2004), str. 21 i sl

1. Raoul C. Van Caenegem; An Historical Introduction to Western Constitutional Law. Cambridge David Nelken (ed.), Comparing Legal Cultures; (1997), str
2. Pagden, Anthony (ed.); The Idea of Europe. From Antiquity to the European Union; (2002), str
3. Volkmar Gessner, Hoeland Armin, Csaba Varga; European Legal Cultures (Tempus textbook series on European law and European legal cultures); (1996), str
4. Urwin, I. D. W; The Community of Europe: A History of European Integration since 1945; (1955), str
5. Knuetel, R; Rechtseinheit in Europa und roemisches Recht, Zeitschrift fuer Europaeisches Privatrecht; (1994), str. 244 i sl
6. Labruna, L; ., Ius europaeum commune. Matrici romanistiche del diritto attuale; (1999), str
7. Zimmermann, R.,; Roman Law, Contemporary Law, European Law. The Civilian Tradition Today; (2001), str
8. Hamza, G; Die Entwicklung des Privatrechts auf roemischrechtlicher Grundlage; (2003), str

Svrha predmeta Europska pravna tradicija, nadovezujući se na znanja stečena u dodiplomskoj razini, jest produbljeni studij povijesno-komparativnih temelja europske pravne kulture. Putem analize tradicijskih europskih integracijskih paradigmi, kako javnopravnog, tako i privatnopravnog karaktera, navedeni predmet predstavlja pravnokulturni uvod u kolegije europskog javnog prava i europskog privatnog prava, prenoseći studentima povijesna i komparativna znanja nužna za kritičko vrednovanje struktura i funkcija suvremenog europskog pravnog sustava i njegove primjene u RH. Kroz osvjetljavanje europske pravne tradicije predmet daje i osnovu potrebnu za produbljenije razumijevanje europskog pravnog prostora i obavljanje zahtjevnijih zadaća povezanih sa europskim institucijama i zadaćama u drugim europskim zemljama kakvo se može očekivati od završenih studenata poslijediplomskog studija.

I. Europska javnopravna tradicija (modul I)
Pravna tradicija i pravna kultura na europskom području. Razvoj i formiranje pravne kulture na europskom području od srednjeg vijeka do suvremenog razdoblja; europska pravna kultura i nacionalne pravne kulture - tradicijska uvjetovanost i suvremeni izazovi.
Razvoj europskih pravnih sustava i prijenosa prava. Metodološki pristupi u istraživanju prijenosa prava: pravni transplanti (legal transplants) i pravni iritanti (legal irritants). Središte i periferija u razvoju europskih pravnih sustava i u suvremenom razdoblju. Razvoj javnopravnih institucija u glavnim europskim pravnim sustavima: Engleska, Francuska, Njemačka, socijalističko pravo; vladavina prava i pravna država; ustroj vlasti i temeljna prava pojedinca.
Integracijski procesi 19-21. st. Idejne i institucionalne prethodnice suvremenih europskih integracija. Formiranje i razvoj Europskih zajednica i stvaranje Europske Unije. Europsko pravo i nacionalne tradicije: integracija i diverzifikacija prava.
Pravni razvoj u Europi i hrvatski pravni sustav 19-21. st. Tradicijske odrednice na hrvatskom području i suvremena hrvatska pravna kultura; vanjski pravni utjecaji, transferi prava i društvena realnost na hrvatskom pravnom području u 19-20. st. i suvremeni izazovi.

II. Europska privatnopravna tradicija (modul II)
Temelji europske privatnopravne tradicije: Corpus iuris civilis kao osnova europske privatnopravne tradicije. Pravne škole (glosatori, postglosatori) i recepcija rimskog prava. Recipirano rimsko pravo kao europsko opće pravo: ius commune; daljnji razvoj europske pravne znanosti na rimskim pravnim temeljima: francuska škola "elegantne jurisprudencije; prirodnopravna škola; njemačka historijskopravna škola.
Ius commune i europski građanski zakonici: Građanski zakonici kao kodifikacije općeg prava (ius commune) u XIX st.: francuski CC; austrijski ABGB; pandektistika i moderna europska privatnopravna znanost; utjecaj pandektistike na europske građanskih zakonika u XX st.: njemački BGB; talijanski CC; nizozemski NBW; europska privatnopravna tradicija i hrvatski pravni sustav.
Ius commune i Common Law - privatnopravni aspekti; rimska pravna tradicija i englesko privatno pravo; mixed legal systems - mješoviti pravni sustavi; ius commune kao izvor suvremenog pozitivnog prava u engleskom pravnom sustavu i europskim mješovitim pravnim sustavima (Škotska, Malta, Channel Islands i dr.).
Ius commune i europsko privatno pravo: ius commune kao temelj suvremene europske privatnopravne kulture; uloga europske privatnopravne tradicije u stvaranju europskog pravnog sustava; rimska pravna načela i načela općeg prava (ius commune) u odlukama sudbenih tijela EU.