Najznačajniji znanstveni projekti
Širok opseg i visoka kvaliteta znanstveno-istraživačke djelatnosti koji osiguravaju međunarodnu prepoznatljivost, konkurentnost i vidljivost Fakulteta u Europskom istraživačkom prostoru opći je strateški cilj u pogledu znanstveno-istraživačke djelatnosti. Radi ostvarenja tog cilja Fakultet potiče sustavna znanstvena istraživanja usmjerena na izvrsnost i utemeljena na načelima intelektualne slobode, inicijativnosti, kreativnosti i otvorenosti.
 
Lepeza znanstvenih istraživanja unutar područja djelovanja Fakulteta je vrlo široka i obuhvaća sve grane pravnih i socijalnih djelatnosti. Podaci prikupljeni za potrebe Samoanalize pokazuju da je u posljednjih pet godina na Fakultetu bilo aktivno ukupno 80 projekata, od kojih su 39 domaći projekti, a 41 inozemni. U navedenih 80 projekata Fakultet je u 34 projekta bio nositelj, a u 5 projekata sunositelj projekta. U ostalim projektima nastavnici Fakulteta djelovali su kao nacionalni koordinatori za Hrvatsku, voditelji hrvatskog tima unutar projekta, voditelji ili suvoditelji projekata, istraživači, suradnici, savjetnici ili eksperti. U projektima u kojima je Fakultet nositelj ili sunositelj najčešći financijer bilo je Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, u 26 projekata, zatim Sveučilište u Zagrebu, u 8 projekata. Od međunarodnih projekata 19 projekata je financirano ili sufinancirano iz različitih europskih izvora, od toga su npr. 6. Jean Monnet Chair projekti. Fakultet je sudjelovao u tri FP7, od kojih je jedan još uvijek u tijeku, i jednom FP6 projektu. Detaljniji podaci za sve projekte dani su u Tablici 5.2. – Izvori financiranja znanstvenih projekata.
 
Fakultet je svjestan svoje uloge i odgovornosti koju ima prema i unutar društva u kojem djeluje. Misija Fakulteta prema društvu je znanstveni rad koji doprinosi razvijanju pravne i socijalne države. Odgovornost Fakulteta za prijenos znanstvenih rezultata u društvo pojačana je s obzirom na vrijeme u kojem djeluje. Naime, područje prava je u proteklih dvadesetak godina doživjelo dva puta bitne promjene, prvo stvaranjem Republike Hrvatske kad je trebalo stvoriti novi hrvatski pravni sustav i drugi put u postupku pridruživanja i stupanjem Republike Hrvatske u članstvo Europske unije. U tom razdoblju trebalo je uskladiti i prilagoditi hrvatski pravni sustav europskoj pravnoj stečevini. Ovi društveni procesi imali su odraza i na proces izgradnje Hrvatske kao socijalne države. U takvim okolnostima Fakultet je 1995. pokrenuo vlastiti znanstveno-istraživački program (tzv. Fakultetski projekt) koji obuhvaća četiri temeljne znanstvene teme, i to: novi hrvatski pravni sustav, povijest hrvatskog prava i njegove europske pravnopovijesne pretpostavke, strategija ekonomskog razvoja i razvojna politika Republike Hrvatske i socijalna politika i socijalni rad u Republici Hrvatskoj. Na kraju svake godine donosi se program istraživanja koji sadrži podteme koje se istražuju sljedeće godine. Pri strukturiranju programa i određivanju temeljnih znanstvenih tema, uz opisano vanjsko okruženje, uzeti su u obzir tematsko-metodološki interesi istraživača, individualni istraživački kapaciteti, organizacijski ustroj Fakulteta i mogućnost međuinstitucionalne suradnje u zemlji i inozemstvu.
 
Premda je program usmjeren na različite aspekte pravnog sustava odnosno sustava socijalne politike i socijalnog rada u Republici Hrvatskoj istraživanja su uvijek imala i poredbenu dimenziju. Rezultati istraživanja bitno su doprinijeli stvaranju, izgradnji i tumačenju hrvatskog pravnog sustava, osmišljavanju i provedbi socijalne politike i djelovanju sustava socijalnog rada. 
 
Izdvajaju se sljedeći znanstveno-istraživački projekti.
 
 
WILCO – Welfare Innovations at the Local Level in Favour of Cohesion – FP7 projekt
 
Jačanje socijalne kohezije i smanjenje socijalnih nejednakosti među Europljanima glavni su policy izazovi. Istovremeno, prepoznaju se nove ideje i inicijative građana, stručnjaka i donositelja politika. Takve inicijative i socijalne inovacije često ostaju neprepoznate te se javljaju prepreke njihovom uspješnom transferu u druga urbana područja. Cilj projekta bio je istražiti „izgubljene poveznice“ između socijalnih inovacija na lokalnim razinama i njihovog uspješnog transfera i implementacije u druga okružja. Istraživale su se socijalne inovacije u izabranim europskim gradovima te okviri socijalne politike u kojima se one javljaju. Željelo se  ispitati i razumjeti kako lokalni socijalni sustavi pomažu socijalnoj koheziji. Kvantitativnom i kvalitativnom istraživačkom metodologijom i korištenjem multiplih izvora podataka, istraživačkih metoda i pokazatelja, istraživane su tri ranjive skupine (mladi nezaposleni, samohrane majke te imigranti) te tri područja socijalne politike: zapošljavanje, obiteljska politika te stambena politika.
 
Projekt je rezultirao osnaženim kapacitetima i povećanom međunarodnom vidljivosti Fakulteta kao partnera u ovom projektu. Povećana je međunarodna umreženost i suradnja s relevantnim europskim sveučilištima, institucijama te pojedinim relevantnim istraživačima. Unutar projekta proizvelo se 60 izvješća o 10 zemalja i 20 europskih gradova, među kojima su Zagreb i Varaždin, 77 studija socijalnih inovacija, uključujući 7 iz Hrvatske, 4 komparativna izvješća, 3 videa, 3 policy briefa, jedna e-knjiga te dvije knjige (jedna u pripremi za objavljivanje). U pripremi je objava knjige temeljem rezultata projekta i na hrvatskom jeziku. Organizirani su skupovi, paneli i tribine. Projekt je utjecao na promociju socijalnih inovacija kao koncepta u javnosti i novog istraživačkog fenomena u Hrvatskoj.
 
 
BECAN – Epidemiološko istraživanje zlostavljanja i zanemarivanja djece – FP7 projekt
 
Sadržaj projekta bilo je epidemiološko istraživanje o zlostavljanju i zanemarivanju djece u 9 zemalja istočne Europe (Grčka, kao koordinator, te Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Rumunjska, Srbija i Turska). Nastavnik fakulteta bio je nacionalni koordinator za Hrvatsku, a u projektu je sudjelovalo još 5 nastavnika Studijskog centra za socijalni rad. Projekt je bio usmjeren na ispitivanje prevalencije i incidencije zlostavljanja i zanemarivanja djece u reprezentativnim slučajnim uzorcima učenika iz opće populacije u dobi od 11, 13 i 16 godina. Podaci su prikupljeni od strane dva izvora, odnosno od parova djece i njihovih roditelja, korištenjem dva ICAST upitnika, konstruiranih od strane IPSCAN-a (Međunarodnog udruženja za prevenciju zlostavljanja i zanemarivanja djece) i UNICEF-a, te modificiranih i kulturalno prilagođenih za potrebe projekta. Usporedo su analizirani prijavljeni slučajevi zlostavljanja i zanemarivanja djece iste dobi, i to u Hrvatskoj na temelju dokumentacije Centara za socijalnu skrb, kao nadležnih institucija za zaštitu djece. Ti su podaci u svim zemljama prikupljeni u istim geografskim područjima i za isto vremensko razdoblje kao u epidemiološkom istraživanju. Cilj projekta bio je uključiti sve dobivene rezultate, stečeno iskustvo i umrežavanje resursa u sveobuhvatne izvještaje na nacionalnoj i međunarodnoj razini, s krajnjim ciljem olakšavanja izrade i primjene socijalne politike temeljene na dokazima, radi poboljšanja usluga za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji.
 
U pogledu ocjene kvalitete rada i postignutih rezultata rada treba istaći da su u okviru ovog istraživanja međunarodni instrumenti za ispitivanje zlostavljanja i zanemarivanja djece prevedeni na 9 jezika i kulturalno prilagođeni za korištenje u svim zemljama sudionicama. U Hrvatskoj su prikupljeni sveobuhvatni podaci o raširenosti zlostavljanja i zanemarivanja djece i radi se o prvom istraživanju provedenom u cijeloj državi na nacionalno reprezentativnom uzorku. Također je po prvi put sustavno i dubinski analizirana dokumentacija centara za socijalnu skrb o prijavljenim slučajevima zlostavljanja i zanemarivanja djece. Rezultati projekta predstavljeni su stručnjacima iz sustava obrazovanja i socijalne skrbi te institucijama nadležnim za donošenje odluka u svrhu zaštite djece.
 
 
Harmonizacija građanskog procesnog prava s pravnim sustavom Europske unije – MZOS projekt
 
Projekt je krenuo od hipoteze da je u Republici Hrvatskoj nužno nastaviti reformu građanskog procesnog prava radi njegovog daljnjeg unaprjeđenja i, u mjeri u kojoj je poželjno i potrebno, harmonizacije s pravom Europske unije. Posebna pažnje posvećena je temama aktualnima i relevantnima iz perspektive harmonizacije s pravnim sustavom: komparativna evaluacija djelotvornosti sustava građanskog pravosuđa; određenja granica, mogućnosti i načina daljnje dejudicijalizacije građanskoga pravosuđenja u smislu prenošenja određenih stvari iz sudske nadležnosti u nadležnost drugih profesija (javnih bilježnika, odnosno  javnih ovršitelja); mogućnosti proširenja pomoćnih pravosudnih službi, između ostaloga tzv. "pravoskrbnika" (Rechtspflegera); impostacija znanstvene osnove za dalnji razvitak alternativnih metoda rješavanja sporova, u prvom redu arbitraže i mirenja; uređenje besplatne pravne pomoći u građanskim stvarima; razvoj prekograničnog stečaja, ovršnih naslova za nesporne tražbine te konačno cjelovito normativno uređenje izvanparnične jurisdikcije.
 
Projekt je i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu postigao izuzetne rezultate. Iz projekta je proizišlo osam autorskih knjiga i četiri udžbenika koji pokrivaju značajna područja reforme građanskog procesnog prava: parnično pravo, izvanparnično pravo, ovrhu i stečaj i  arbitražu te monografije o obiteljskim alimentacijskim postupcima i pojedinim aspektima pravne zaštite prava pacijenata. Nadalje, objavljeno je devet uredničkih knjiga najvećim dijelom o komparativnim analizama razvoja procesnog prava u Europi i Hrvatskoj, čime je osigurana značajna međunarodna vidljivost projekta i istraživača na njemu. Publicirano je šezdeset poglavlja u knjigama, te preko pedeset članaka u domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim časopisima.
 
 
Konvergencija prava, pristupanje EU i pravna kultura – javnopravna dimenzija – MZOS projekt
 
Temeljna pretpostavka koja se projektom nastojala verificirati jest da prilagodba hrvatskog pravnog sustava pravu Europske unije prelazi okvire normativne prilagodbe, te da obuhvaća ne samo harmonizaciju prava, već i promjenu nacionalne pravne kulture. Istraživanje je bilo usmjereno davanju odgovora na pitanje u kojoj mjeri moguće razlike u značenju pravnih instituta i pravnih normi mogu utjecati na primjenu prava Europske unije u nacionalnom pravnom poretku. Pri tome su se tražili odgovori na slijedeće znanstvene probleme: koje su glavne karakteristike pravne kulture u Europskoj uniji i Hrvatskoj i kako se ona formira; u kojoj mjeri politike Europske unije utječu na interpretaciju prava u Europskoj uniji i u njenim državama članicama; koji su glavni akteri koji sudjeluju u društvenom i pravnom diskursu koji formira značenje prava i koji je njihov utjecaj; u kojim područjima regulacije pojedini akteri koji utječu na interpretaciju i primjenu prava ostvaruju veći utjecaj; kako se formira i koje je značenje pravnih pravila hrvatskog prava u odnosu na pravo Europske unije. Posebno se obradio problem interpretativne autonomije sudaca i njenih granica kako se one shvaćaju u pravnom poretku Hrvatske i komparativno, u Europskoj uniji. Pri tome se istražilo u kojoj mjeri individualno razumijevanje sadržaja subjektivnih prava u europskom pravnom kontekstu može kroz interpretativnu djelatnost sudova utjecati na formiranje značenja objektivnog prava, nacionalnog i europskog. Ova pitanja su obrađena u područjima tržišnih sloboda, socijalne politike uključujući politiku rodne jednakosti, temeljnih ljudskih prava, odnosa između glavnih regulatornih institucija, i djelovanja sudbene vlasti. 
 
Visoka kvaliteta rada na projektu očituje se u tome da je kao rezultat rada na projektu objavljeno 6 autorskih knjiga, 5 uredničkih knjiga, 53 poglavlja u knjizi, 3 udžbenika i skripta, 2 izvorna znanstvena rada u CC časopisima, 23 znanstvena rada u drugim časopisima itd. Na projektu su obranjene četiri doktorske disertacije. Rezultat rada jest analiza odnosa nacionalnog prava i prava EU, utjecaja europskih politika na stvaranje i primjenu prava Europske unije, pravnih i političkih učinaka članstva s upućivanjem na važnost razlikovanja predpristupnog i postpristupnog razdoblja. Znanstvene spoznaje kao rezultat rada na projektu smještene su u kontekst hrvatske i europske pravne kulture i identiteta, te su prezentirane na način koji upućuje na međusobnu interakciju procesa stvaranja i primjene prava i razvoja nacionalne i nadnacionalne (europske) pravne kulture. Identificirana su područja u kojima je došlo do konvergencije pravnih pravila, pravnih instituta i pravne kulture, kao i razdoblja u procesu pristupanja Europskoj uniji u kojima je do navedene konvergencije došlo.
 
 
Prilagodba hrvatskog građanskopravnog uređenja europskome – MZOS projekt
 
U projektu se istraživala usklađenost hrvatskog građanskopravnog uređenja s europskim pravom te načini usklađenja hrvatskog prava s pravom EU. Projektom su bila obuhvaćena područja stvarnog prava, obveznog prava, prava intelektualnog vlasništva te nasljednog prava, a u okviru tih područja i brojne posebne pravne discipline kao što su to npr. europsko privatno pravo, pravo zaštite potrošača, pravno uređenje nekretnina, pravno uređenje kulturnih dobara, odgovornost proizvođača za neispravan proizvod te pravo elektroničke trgovine.
 
O visokoj kvaliteti rada na projektu govori podatak da je u okviru projekta objavljen je velik broj publikacija i to, između ostalog, 3 autorske knjige, 71 poglavlja u knjizi, 3 udžbenika i skripta, 24 znanstvena rada te 9 ostalih radova. Dvadesetak radova objavljeno u izdanju istaknutih inozemnih izdavača. Rezultati su prezentirani na 53 znanstvena i stručna skupa. Rezultati rada koristili su se i u okviru pristupnih pregovora Republike Hrvatske Europskoj uniji, budući da je više članova projektnog tima bilo uključeno u pregovaračke timove Republike Hrvatske, a bili su dostupni i drugim zainteresiranim osobama. Osim toga, iskorišteni su i u izradi nacrta zakona kojima se pravo EU implementiralo u hrvatsko pravo. Na projektu su obranjena dva doktorata.
 
 
Prilagodba hrvatskog prava društava europskom pravu – MZOS projekt
 
Osnovni ciljevi znanstvenih istraživanja na projektu bili su: (i) uočiti dijelove hrvatskoga Prava društava, kao znanstvene discipline, za koja postoje odgovarajuća rješenja u europskome pravu; (ii) utvrditi koje je njihovo značenje u kontekstu europskoga prava, tj. zašto je njihova harmonizacija značajna za ostvarivanje unutarnjeg tržišta; (iii) utvrditi koji dijelovi hrvatskoga prava nisu usklađeni s europskim pravom; (iv) dati prijedloge za izmjenu hrvatskoga prava radi usklađivanja s europskim pravom; (v) dati prijedloge kako to provesti na način da se ne narušava konzistentnost hrvatskog prava društava i cjelokupnog pravnog sustava.
 
Projekt je rezultirao brojnim znanstvanim radovima. U prvom redu treba izdvojiti autorske knjige o pravu društava koje predstavljaju najopširniji pregled hrvatskog prava društava.  U ostalim radovima, osim općeg pregleda, brojni znanstveni radovi individualno obrađuju pojedine teme prava društava. Osobit je naglasak stavljen na usporedbu hrvatskog prava s europskim pravom. Europska dimenzija projekta vidljiva je i u tome što je 7 radova objavljeno u izdanjima uglednih europskih izdavača, što sve potvrđuje kvalitetu rada i vrijednost rezultata istraživanja.
 
 
Prilagodba hrvatskog radnog i socijalnog prava europskom socijalnom modelu – MZOS projekt
 
Na temelju Lisabonske strategije Europska unija značajno je razvila europski socijalni model kao bitan čimbenik konkurentnosti, a time i socijalnog i gospodarskog rasta. Projektom se u hrvatski kontekst unose spoznaje o glavnim značajkama visokih standarda uređenja radnih odnosa i socijalne sigurnosti prihvaćenih u Europskoj uniji, posebno u odnosu na primjenu koncepcije „fleksigurnosti“. U razdoblju pristupanja Europskoj uniji te visoke nezaposlenosti, razvijenih ali financijski teško održivih socijalnih sustava, naročito problemima opterećenog mirovinskog i zdravstvenog te nepripremljenosti državne administracije za nove zadaće, željelo se utvrditi i upozoriti na nedostatke rigidno uređenog tržišta rada te socijalne, gospodarske i pravne probleme postojećeg uređenja radnih odnosa i socijalne sigurnosti.
 
Projekt je manje bio usmjeren na istraživanje teoretskih osnova uređenja radnih odnosa i socijalne sigurnosti u europskom kontekstu, a više na istraživanje konkretnih pravnih problema u vezi s pristupanjem Europskoj uniji. Istraživano je suzbijanje diskriminacije, sloboda kretanja radnika, koordinacija sustava socijalne sigurnosti, mirovinski i zdravstveni sustav, rad preko agencija za privremeno zapošljavanje, uređenje radnog vremena, kolektivni viškovi radnika te pravni položaj državnih službenika. Sva pitanja analizirana su u kontekstu zaštite temeljnih ljudskih prava te promicanja socijalnog dijaloga sindikata, poslodavaca i vlade.
 
 
Europeizacija hrvatske javne uprave: utjecaj na razvoj i nacionalni identitet – MZOS projekt
 
Temeljna je hipoteza ovog znanstvenog projekta da europeizacija javne uprave svojim modernizacijskim učincima može značajno ubrzati održivi ekonomski i društveni razvoj zemlje, pri čemu učinke suodređuju elementi nacionalnog identiteta, koji se i sam tijekom procesa europeizacije mijenja. Izgrađen je, analiziran i empirijski provjeren teorijski model za istraživanje utjecaja europske integracije na razvoj i pravnu regulaciju hrvatske javne uprave, kao i utjecaj europeizirane javne uprave na razvoj zemlje. Europeizacija zahvaća državnu upravu, lokalnu i regionalnu samoupravu, javne službe, sustav zaštite prava građana te upravno obrazovanje. Posebni naglasak teorijskog modela je na teoriji europeizacije i konceptu europskog upravnog prostora. Projekt je kombinirao teorijska, empirijska i pravna istraživanja i analize.
 
Projekt je na visokoj razini kvalitete ostvario iznimne rezultate. Uspostavljena je čvrsta suradnja s međunarodnom znanstvenom zajednicom te s domaćom i europskom upravnom praksom. Projekt je omogućio uključivanje članova projektnog tima u druge međunarodne projekte (11 projekata). Na taj način omogućilo se produbljeno istraživanje određenih aspekata europeizacije hrvatske javne uprave. Rezultati projekta javno su prezentirani na mnogim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, a objavljen je velik broj znanstvenih knjiga i radova (20 autorskih knjiga, 11 uredničkih knjiga, 70 poglavlja u knjizi, 86 znanstvena rada), pri čemu je značajan broj radova objavljen na engleskom jeziku, čime su rezultati istraživanja koji se odnose na Hrvatsku postali međunarodno vidljivi. Objavljen je veliki zbornik radova na hrvatskom jeziku. Desetak članova tima je steklo doktorat znanosti temeljem znanstvenih istraživanja u okviru projekta.
 
 
Pokazatelji socijalne kohezije i razvoj hrvatskoga socijalnog modela – MZOS projekt
 
Ovaj znanstveni projekt predstavlja prvu sveobuhvatnu studiju dizajna i učinkovitosti sustava socijalne politike u Hrvatskoj. Polazna opća hipoteza projekta je bila da intenzivne društvene promjene, a osobito u hrvatskom tranzicijskom kontekstu, utječu na slabljenje socijalne sigurnosti, preobrazbu dosadašnjeg modela socijalne države te razvoj kombiniranog modela socijalne politike. U tom je vidu ideja projekta bila da je moguće i potrebno socijalno blagostanje i socijalnu sigurnost građana mjeriti temeljem odabranih i analiziranih socijalnih indikatora. Projekt je stoga bio usmjeren analizi kvalitativnih i kvantitativnih promjena pojedinih socijalnih sustava te izradi pokazatelja kojima se analizira njihova učinkovitost, kao i utjecaj reformi sustava socijalne sigurnosti na socijalnu koheziju.
 
Značenje projekta proizlazi iz činjenice prve sveobuhvatne analize socijalnih sustava Hrvatske, koji do sada nisu bili na taj način analizirani. Vrijednost projekta vidljiva je i u rezultatima rada. Istraživački tim je objavio knjigu „Socijalna politika Hrvatske“, kao prvu takvu studiju u Hrvatskoj. Objavljen je također veliki broj analiza koje su pionirske analize, primjerice sustava socijalne pomoći, obiteljske, mirovinske i stambene politike, a u kojima se razvoj sustava mjeri putem kvantitativnih indikatora. Osim dvije knjige i jedne uredničke, objavljeno je 43 rada u časopisima, od čega 12 CC radova (tri časopisa pripadaju Q1 časopisima odgovarajućih kategorija), kao i 12 poglavlja u knjigama uglednih svjetskih izdavača. Tri znanstvena novaka angažirana na projektu obranili su svoje doktorske disertacije, a od čega dvije u inozemstvu – Sveučilište u Indiani (SAD) i Sveučilište u Ljubljani (Slovenija).
 
 
Sveučilišno obrazovanje i tržište rada: istraživanje o karijerama i zapošljivosti osoba koje su diplomirale pri Pravnom fakultetu – projekt Sveučilišta u Zagrebu
 
Projekt je istraživao gdje su se i u kojem vremenskom razdoblju zapošljavaju osobe koje su diplomirale na Fakultetu te njihovu percepciju znanja i vještina koje su stekle na Fakultetu, a s obzirom na kasnije mogućnosti zapošljavanja. Okosnicu projekta predstavljalo je on-line anketno istraživanje o radnim karijerama i zapošljivosti osoba koje su diplomirale između 2004. i 2010. godine. Istraživanjem je ukupno obuhvaćeno 1555 (48,6%) populacije diplomiranih pravnika u tom razdoblju, odnosno 474 (74,6%) diplomiranih socijalnih radnika, što predstavlja adekvatne stope odaziva za ovaj tip istraživanja. Istraživanjem je ostvaren valjan uvid u dinamiku početka radnih karijera ispitivanih populacija, njihova profesionalna odredišta i karakteristike radnih mjesta, potrebe za specifičnim znanjima i vještinama, kao i njihove daljnje obrazovne potrebe, odnosno ambicije za daljnjim usavršavanjem.
 
Istraživanje je uspješno obavljeno. Njime je po prvi puta na Fakultetu, ali i uopće u Hrvatskoj, detaljno istražena zapošljivost bivših studenata, a riječ je o važnoj informaciji za razvoj kurikuluma, kao i u mogućnosti razvoja ponude odgovarajućih obrazovnih sadržaja te generiranju smjernica za promociju Fakulteta budućim studentima. Nadalje, razvijena je i adekvatna i održiva metodologija istraživanja koja omogućuje provedbu ovakvog tipa istraživanja i na drugim sastavnicama Sveučilišta, kao i na drugim sveučilištima. Ona se prvenstveno ogleda u adaptiranom mjernom instrumentariju (u svijetu etablirani REFLEX/HEGESCO upitnik preveden je na hrvatski, adaptiran je za potrebe istraživanja zapošljivosti pravnika i socijalnih radnika te je ispitan u pilot istraživanju), razrađenoj proceduri kontaktiranja ispitanika, te postavljenoj on-line anketi na limesurvey sustavu, koja je stoga dostupna i svim drugima koji žele provesti isto istraživanje. 

Copyright (C) 2024 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana