Studij:	Državna uprava - 4. semestar Lokalna samouprava - 4. semestar
Šifra:	128006
ECTS:	5.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Siniša Zrinščak prof. dr. sc. Gordana Marčetić izv. prof. dr. sc. Ksenija Grubišić izv. prof. dr. sc. Romea Manojlović Toman

Literatura:

Kregar Josip, Marčetić Gordana, Grubišić Ksenija; Etika u politici i javnoj upravi; Novi informator, Zagreb (2016), str. sve Etički kodeks državnih službenika; NN 40/11, 13/12, str

Opis predmeta:

Temeljna pojmovna pitanja. Etika javnih službenika s obzirom na temeljne koncepte javne uprave. Utjecaj globalnih fenomena i suvremenih upravnih doktrina na etiku javne uprave. Uloge službenika u odnosu prema građanima - od službenika kao nositelja vlasti i beneficije do profesionalnog javnog službenika. Patronaža, spoils system - merit system. Etika rukovodećih službenika i dužnosnika; sukob interesa, patronaža, nepotizam; odgovornost za neetična postupanja. Korupcija kao globalni fenomen; antikorupcijske strategije i mjere. Strategija suzbijanja korupcije i mjere za sprječavanje korupcije u RH. Normativna regulacija u RH: službeničko zakonodavstvo, kolektivni ugovori, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o pravu na pristup informacijama; Nadzorna i kaznena tijela u RH. Etički kodeksi i kodeksi ponašanja kao instrumenti promicanje etike i profesionalizma u javnoj upravi. Organizacijske mjere.. Obrazovne mjere. Osnovna načela ponašanja u javnoj službi - prava, dužnosti i odgovornosti javnih službenika, povrede službene dužnosti. Načelo jednakosti u postupanju prema građanima; povrede načela jednakosti i prava građana; pružanje informacija građanima i uloga medija u informiranju građana.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Znanje i razumijevanje

 

Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:

1. Objasniti fenomen etike javne uprave u vrijednosnom i pojmovnom smislu.

2. Prepoznati povezanost shvaćanja o etici, koncepata javne uprave i upravnih doktrina te globalnih društvenih procesa.

3. Identificirati razne oblike neetičnog ponašanja u političko-upravnom sustavu i grupirati mjere za njihovo sprječavanje.

4. Definirati korupciju i diskutirati o anti-korupcijskim mjerama iz strateških dokumenata i Nacionalnog programa za suzbijanje korupcije.

5. Objasniti osnovna načela etičnog i profesionalnog ponašanja javnih službenika u odnosu prema radu, organizaciji i njihovoj relevantnoj okolini.

6. Označiti primjere sukoba interesa dužnosnika i javnih službenika.

7. Opisati ulogu i značenje etičkih kodeksa u Hrvatskoj i komparativnim upravnim sustavima.

8. Prepoznati elemente etičke infrastrukture u Hrvatskoj.

 

Primjena

 

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Demonstrirati uspješnost i manjkavost etičkih mjera u hrvatskom političkom sustavu i javnoj upravi.

2. Ilustrirati različite načine sprječavanja korupcije i neetičnih ponašanja iz komparativne prakse.

3. Primijenitiodredbe važećih propisa o sprječavanju korupcije i sukoba interesa, povredama službene dužnosti i neetičnim ponašanjima dužnosnika i javnih službenika.

4. Skicirati prijedlogeza izmjenu propisa i organizacijske inovacije sukladno europskim i međunarodnim smjernicama i preporukama.

 

Analiza

 

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Razlikovati pojedine vrste korupcije, sukoba interesa, povreda službenih dužnosti i drugih neetičnih ponašanja dužnosnika i javnih službenika.

2. Analizirati Strategiju za sprječavanje korupcije i Nacionalni program za sprječavanje korupcije.

3. Usporediti etičke kodekse i kodekse ponašanja javnih službenika u različitim zemljama.

4. Analizirati doseg i učinke institucionalnih i organizacijskih etičkih mjera u RH.

5. Ispitati elemente etičke infrastrukture u RH u odnosu na međunarodne preporuke i smjernice.

 

Sinteza

 

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Predložiti mjere za poboljšanje normativnog i organizacijskog okvira za sprječavanje korupcije, sukoba interesa i drugih neetičkih ponašanja dužnosnika i javnih službenika.

2. Sastaviti stručne analize o provedbi i učincima dosadašnjih etičkih mjera u hrvatskoj državnoj upravi.

3. Formulirati prijedloge za sveobuhvatni pristup (normativni, organizacijski, personalni i edukativni) izgradnji etičke infrastrukture u hrvatskom političko-upravnom sustavu.

4. Voditi poslove etičkih povjerenika i povjerljivih savjetnika u hrvatskoj državnoj upravi.

5. Predložiti edukativne programe iz etike za dužnosnike, javne službenike i građane.

 

Vrednovanje

 

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Prosuditi utjecaj prevladavajućih društvenih vrijednosti na etičke vrijednosti u javnoj upravi.

2. Ocijeniti usklađenost propisa i kodeksa koji uređuju etičku infrastrukturu u RH s EU upravnim standardima i međunarodnim smjernicama.

3. Prosuditi sadržaji učinak antikorupcijskih strategija, propisa i mjera u RH.

4. Usporediti normativnu regulaciju s primjenom u upravno-političkoj praksi.

5. Preispitati iskustva drugih tranzicijskih zemalja i preporučiti preuzimanje prikladnih etičkih mjera u hrvatski upravni sustav.

6. Preporučiti izmjenu normativne regulacije u svrhu jačanja organizacijskog i personalnog kapaciteta za provođenje nužnih reformi u području etike.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Javno prezentirati usvojene ishode učenja.

2. Kritički promišljati i argumentirati vlastite stavove o poželjnim etičkim ponašanjima i mjerama za sprječavanje neetičkih ponašanja u upravno-političkom sustavu RH.

3. Aktivno pratiti i analizirati anti-korupcijske procese, izmjene propisa i uvođenje novih metoda i mjera za jačanje etike javne uprave.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Znanje se provjerava na usmenom ispitu te pismenim kolokvijima.

 

1. Kolokvij

 

Kolokvij je oblik provjere znanja koji je po strukturi sličan ispitu, ali sadržajno obuhvaća manji dio gradiva kako bi se studentima olakšalo savladavanje ispitne materije. Sastoji se od reprodukcije, razumijevanja i objašnjavanja stečenog znanja i pretežno se veže uz ishode učenja pod A. a. (znanje i razumijevanje). U pravilu se održavaju dva kolokvija (I. i II.) za studente koji redovito pohađaju predavanja. Pozitivna ocjena na oba kolokvija smatra se dovršenom provjerom znanja. Ako student nije zadovoljan ocjenom, može je povisiti provjerom znanja na regularnom usmenom ispitu.

 

2. Izlaganje

 

Izlaganje studenata je oblik provjere znanja kojim se pretežno provjeravaju ishodi učenja pod A. b., A. c. i A. d. Studenti koji redovito pohađaju nastavu javno prezentiraju određenu temu, objašnjavaju specifičan problem ili prezentiraju i tumače nalaze provedenog istraživanja iz područja etike javne službe. Nakon prezentacije odgovaraju na pitanja nastavnika i drugih studenata pokazujući u kojoj mjeri razumiju, primjenjuju, analiziraju i sintetiziraju stečeno znanje. Ishod učenja pod A. e. se ne očekuje, no ako ga student pokaže, rezultira najvišom ocjenom.

 

3. Usmeni ispit

 

Usmenim ispitom se detaljno provjerava znanje studenata koji nisu pohađali predavanja ili onih koji žele povisiti ocjenu dobivenu na kolokvijima. Usmeni ispit se sastoji od reprodukcije, razumijevanja, primjene i analize stečenog znanja, te se veže uz ishode učenja od A. a. do A. d. Ishod pod A. e. (vrednovanje) nije nužan za provjeru znanja na ovoj razini studija, no ako ga student s uspjehom pokaže na ispitu, rezultira najvišom ocjenom.

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Siniša Zrinščak:

  Utorkom od 11,00 - 12,00

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 16
• prof. dr. sc. Gordana Marčetić:

  Četvrtkom od 13:30-15:00h

  Konzultacije se do daljnjeg odvijaju online uz prethodnu najavu studenata.

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba 26
• izv. prof. dr. sc. Ksenija Grubišić:

  Utorkom u 10,30 sati

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 18
• izv. prof. dr. sc. Romea Manojlović Toman:

  Konzultacije su moguće putem Google Meeta ili uživo, uz prethodnu najavu putem e-maila radi dogovora o terminu i načinu konzultacije. 

   

  Lokacija: Gundulićeva 10, soba 21/3