INTELEKTUALNE (KOGNITIVNE) VJEŠTINE Znanje i razumijevanje Nakon uspjeha savladanog predmeta student će moći: definirati: glavne pojmove organizacije, birokracije, konflikta u organizaciji općih tvrdnji znanstvenog upravljanja, globalizacije i države prizmatičkog društva, organizacijskih patologija i dobre vlasti, osobito principa nove javne uprave – sasvim novih termina i značenja u organizaciji moderne uprave. Ti pojmovi i teme, osim efemerno, ne poučavaju se u klasičnoj upravnoj znanosti niti u općoj sociologiji. U tom smislu su dio specijalizirane subdiscipline tih znanosti. Objasniti: Organizacija i javna uprava nisu samo poredak odnosa već i društvene grupe i strukture. Na mikro razini ljudsko djelovanje se objašnjava inherentnim principima podjele rada i specijalizacije, ali bez psihološke i socijalne kritike, pa i teorije upravnih disfunkcija Na makro razini novije shvaćanja promjene organizacije povezuju upravo s procesima globalizacije i ideje nove javne uprave koja daje objašnjenja aberacija i neadekvatnosti starijih modela. Oba pravca analize usmjerena su novoj paradigmi upravnih znanosti pa i sociologije uprave. Objašnjenje se temelji na analizi procesa modernizacije, a poslije i globalizacije. Objasniti:Ljudsko ponašanje u organizaciji određeno je općim organizacijskim zadacima i ulogama, no upravljanje se ne može reducirati samo na tu komponentu. Neformalna organizacijska struktura evazivnost ljudske motivacije i psiholoških i društvenih elemenata zahtjeva višu razinu sinteze ranijih shvaćanja.Primjena Grupirati i opisati: Ljudi u upravi često ne razumiju paradokse s kojima se suočavaju. Neki od njih temelje se na jedinstvenim društvenim situacijama i izgledaju kontingentni, a neki su univerzalni i podložni znanstvenoj analizi i sistematizaciji. Početak znanstvene analiza je otkriće univerzalnih principa dobrog upravljanja, no ubrzo slijedi kritika. Vremenski najranije kritika se oslanja na društvene i psihološke posljedice birokracije, no potom slijedi dalekosežna kritika organizaciji imanentnih disfunkcija. Danas se razumijevanje tih procesa postiže sintezom socioloških, političkih i psiholoških posljedica globalizacije i kodifikacijom načela dobrog upravljanja. Razumjeti:Navedeni fenomeni i procesi su vrlo dinamični i ne mogu se pratiti i razumjeti u kategorijama statične pravne analize, Organizacijske strukture i procesi, učinci i efikasnost mogu se razumjeti tek iz posebnog rakursa sociologije uprave. Primijeniti.Sadržaj predmeta orijentiran je praktičnim znanjima i razumijevanju promjena. Promjene su iznimno brze (europeizacija, globalizacija) i ne mogu se ni razumjeti ni pratiti bez uvida i razvijanja sistematskog općeg okvira u kojem je svaki fenomen (pa i patologije uprave: rast i korupcija) razumljiv. Iz takvog znanja nastaje i inovacija i dobrovoljno slaganje s objektivnim okolnostima. Pripremiti studente na stvarni svijet rada praktičan je i korisan zadatak predmeta. Skicirati. I bez posebne instrukcije studenti završetkom nastave moraju biti u stanju jasno definirati i jednostavno razumjeti osnovne izložene probleme. Analiza Demonstrirati: Veliki dio izlaganog u okviru nastave relevantan je za neposredno iskustvo studenata. Pristup fenomenima birokracije, konflikta u organizaciji, motivacije u laičkom prikazu svodi se na osobine ličnosti ili kulture, a zapravo se radi o jasnim globalnim i dijakronijskim promjenama. To se prikazuje kroz analizu istraživanja i teorijskih uvida, obično iz izlaganje suprotstavljenih tvrdnji u čemu se traži razumijevanje argumenata i usporedba s iskustvom (na primjer, McGregor teorija x/ teorija y) Kategorizirati. Tipove upravni organizacija, principa upravljanja, društava , a osobito razumijevanje kategorija koje koristi „nova javna uprava“, i pojmovi jedinstvenog europskog pravnog prostora , koristi se kao uvođenje u specifično područje sociologije javne uprave i sistematizaciju iskustava o vođenju grupe. Analizirati. Predmet je komplementaran deskriptivnim i normativnim opisima uprave, jer je fikus upravo na mogućnostima i razvijanju vještina razumijevanja i analize upravnih fenomena u njihovoj sistemskoj povezanosti. Usporediti. Deskriptivna i tipološka analiza, kako na razini teorijskih generalizacija, tako i na razini deskripcija istraživanja i konkretnih primjera, osobito radi dijaloškemetode izlaganja („Socratic method“) znači približavanje problema studentima radi nužnog induktivnog zaključivanja. Sinteza Konstruirati elementarna objašnjenja bitno je olakšano time što studenti, pretežno, imaju izvjesno radno i životno iskustvo i treba kontekstualizirati njihova znanja. Predložiti raspravna metoda, osobito seminar, kao vrlo interaktivni način nastave potiče iznošenje prijedloga potaknutih objašnjenjima nerijetko različitim od neposrednog iskustva. Dosadašnje iskustvo pokazuje da studenti vrlo rado iznesena objašnjenja, iskustva i teorije koriste kao podlogu vlastitih prijedloga. Vrednovanje Preispitati: Kritičko razmišljanja u samoj je metodi i sadržaju predmeta, jer teorije uprave su često nesvodive na usko iskustvo praktičara koji obavljaju individualno definiran zadatak. Usporediti. Sloboda stvaranja zaključaka je najbolja metoda internalizacije znanja, ali i vrijedan instrument izgradnje pozitivnih stavova prema upravi. Cijeli napor sociologije uprave je formulirati univerzalne stavove, znanja i vrijednosti prema globalnom fenomenu upravljanja. Zaključivanje nije moguće bez gradivog materijala činjenica i otkrića istraživanja, teorijskih skokova prema intelektualnim generalizacijama. Za to je vještina usporedbi više od ilustracije problema- ona jer metoda zaključivanja. Vrednovati. Mnogi pristupi nose otvorenu ili implicitnu vrijednosnu poruku, zahtjev za ocjenu znanstvene, hipotetske i stvarne ispravnosti. Potrebno je razumjeti prednosti i nedostatke teoretskih pristupa u objašnjavanju različitih društvenih fenomena. Procijeniti. Do koje mjere nam određene metode mogu dati odgovore na postavljena pitanja i do koje mjere određeni teoretski okviri omogućavaju elaboraciju odgovora na formulirana pitanja drugim riječima procijeniti primjerenost teoretskog pristupa i primijenjenih metoda za specifični fenomen koji se ispituje.
Nakon završetka nastave i provjera znanja, očekuje sa da studenti razumiju koliko i kako ljudska dimenzija organizacije utječe na efektivnost i efikasnost uprave. Studenti će razumjeti perspektive i ograničenja svoje profesije, steći šire znanje u koje se uklapaju njihova posebna, individualna iskustva. Orijentiranost na samostalnost i kritičku evaluaciju treba pomoći napretku njihove vještine, ap i vještina vođenja organizacije. Također studenti će razviti vještinu prezentacija i izlaganja.
Znanje se provjerava na seminarima, kolokvijima , pismenim i usmenim ispitima.Kolokvij je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati koliko prati izlaganja i literaturu. Budući da se inzistira na smislenom učenju kolokviji, pismeni i usmeni ispit tvore cjelini. Seminarski rad je sa jedne strane usmjeren na javno prezentiranje vlastitog teksta gdje se od studenta traži analiza nekog pitanja, njegovo razumijevanje, kategoriziranje u korpus spoznaja koja se prerađuju na predavanjima, njegovo sintetsko prikazivanje i konačno vrednovanje teksta. Osim usmene prezentacije student treba napisati seminarski rad koji će sadržavati sve gore navedene elemente Pismeni ispit On se sastoji od odgovora na raspravljena pitanja i služi elementarnoj trijaži studenata prema reproduktivnom znanju no sastavni dio ispita je i usmeni ispit. Usmeni ispit Sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih pojmova i teorija, usporedbe tih teorija i pojmova,demonstriranja mogućnosti da se oni primijene na objašnjenje društvenih fenomena i pojava iz svakodnevnog života, , vrednovanja primjenljivosti tih pojmova i teorija u smislu njihove eksplanatorne snage za pojedine fenomene. Usmeni ispit nije provjera šabloniziranog znanja već ishoda učenja.
