Intelektualne (kognitivne) vještine:
INTELEKTUALNE (KOGNITIVNE) VJEŠTINE Znanje i razumijevanje Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći: Definirati: osnovne sociološke pojmove kao temeljne blokove socioloških teorija i objašnjenja društvenih fenomena. Student treba biti u stanju definirati osnovne sociološke pojmove kao što su socijalizacija, devijantnost, klasa, nacija, socijalna stratifikacija, religija. Studenti trebaju prepoznati kako se ti pojmovi pojavljuju u svakodnevnom govoru i jednostavnim analizama društvenih fenomena. Prepoznati: mitsku strukturu svakodnevnog mišljenja i doprijeti do njenih društvenih osnova. Objasniti: kako su pojedinac i društvo povezani, kako je društvo stabilno i kako se mijenja, kako društvo utječe na individualno ponašanje i kakav je odnos slobodnog odlučivanja i društvenih struktura u kojima se ono odvija. Na primjer, kako se pravne norme mijenjaju paralelno s određenim društvenim promjenama. Koji su uzroci društvene nejednakosti ili zašto imamo promjenu frekvencije nekih pojava kao razvoda braka ili promjene u strukturi obitelji. Objasniti: kako se formira znanstveno objašnjenje društvenih fenomena i kako se ono razlikuje od zdravorazumskog, vrijednosnog ili onog zasnovanog na tradiciji.Primjena Grupirati i opisati: osnovne pristupe u analizi društvenih fenomena i opisati njihovu različitost na raznim primjerima. Razumjeti: mehanizme koji proizvode fenomene kao što su socijalna stratifikacija, promjene obiteljskog života, promjene pravnih sustava, devijantnog ponašanja, kolektivnih identiteta i slično. Primijeniti: stečene spoznaje na objašnjavanje društvenih fenomena koji studenta okružuju od fenomena sukoba, ideoloških interpretacija svijeta, pitanja društvenih odnosa vlasništva, moći i vjerovanja Skicirati: osnovne konture eksplanatornih modela objašnjenja za objašnjenje društvenih fenomena Analiza Demonstrirati: koji su uzroci fenomena kao što su društvena nejednakost, promjena u strukturi obitelji, tipova devijantnog ponašanja, ili promjena pravnog sustava i pravne kulture. Pri tome demonstrirati društvenu determiniranost tih promjena koje ne zavise samo od volje pojedinca. Kategorizirati: tipove socijalnih fenomena koji su važni za daljnju analizu uzročno posljedičnih odnosa kao, na primjer, mehanička i organska solidarnost, ili dimenzije racionalizacije prava, ili osnovne tipove političkih sustava. Analizirati: unutrašnju logiku nastanka i funkcioniranja društvenih institucija. Usporediti: različite teorijske pristupe društvenim fenomenima, usporediti zdravorazumsko i znanstveno objašnjenje, znanje i vjerovanje. Sinteza Konstruirati elementarna objašnjenja društvenih fenomena rabeći i uspoređujući različite teorijske pristupe. Predložiti najbolje načina za istraživanje nekog fenomena. Vrednovanje Preispitati: ono svakodnevno što se odvija u društvenom životu staviti u sociološki okvir objašnjenja. Na taj način vidjeti društvenu determiniranost samorazumljivih procesa. Usporediti: primjenljivost metoda (ankete, eksperimenta, promatranja, analize sadržaja itd.) za analizu različitih tipova-kategorija društvenih fenomena. Usporediti teorijske okvire objašnjenja (strukturalnog funkcionalizma, konfliktne teorije, simboličkog interakcionizma ili evolucionizma) u objašnjenju pojedinih društvenih fenomena. Vrednovati: prednosti i nedostatke pojedinih metoda za istraživanje pojedinih društvenih fenomena, kao i prednosti i nedostatke teorijskih pristupa u objašnjavanju različitih društvenih fenomena.Procijeniti: do koje mjere nam određene metode mogu dati odgovore na postavljena pitanja i do koje mjere određeni teorijski okviri omogućavaju elaboraciju odgovora na formulirana pitanja. Drugim riječima, procijeniti primjerenost teorijskog pristupa i primijenjenih metoda za specifični fenomen koji se ispituje.
Praktične i generičke vještine:
Nakon uspješno provedenog učenja student će moći razumjeti i društvenu determiniranost pojedinih fenomena pa će osim zdravorazumskog ili moralističkog pristupa biti u stanju naznačiti elemente sociološkog pristupa. Dakle, upotrijebiti elemente sociološke imaginacije pa na primjer nezaposlenost ili razvod braka ne razumjeti samo kao osobne tragedije, nego i kao društvene činjenice tj. kao dio društvenih procesa. Također, student će povećati kapacitet razumijevanja društvenih događanja, primjerice pratiti novinske ili TV izvještaje s razumijevanjem značenja pojmova statističke greške u izvještajima o ispitivanju javnog mnijenja . Također, student treba razviti vještinu prezentacija i izlaganja vlastitih misli.
Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:
Znanje se provjerava na seminarima, kolokvijima , pismenim i usmenim ispitima. Kolokvij je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne sociološke pojmove, reproducirati objašnjenje nekih osnovnih socijalnih procesa, grupirati fenomene, na primjer prepoznati fenomene socijalne integracije u raznim kontekstima, usporediti pojmove i njihova značenja i eksplanatorne dosege, kao na primjer alijenacije i anomije, kao i skicirati kako bi se neki problem mogao istraživati ili objasniti pomoću raznih teorijskih okvira. Pismeni ispit On se sastoji od reprodukcije elementarnih objašnjenja nekih fenomena, uspoređivanja nekih elementarnih pojmova i objašnjenja s različitih teorijskih perspektiva primjene koncepata i teorija na objašnjena nekih jednostavnih fenomena. Usmeni ispit Sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih pojmova i teorija, usporedbe tih teorija i pojmova, demonstriranja mogućnosti da se oni primijene na objašnjenje društvenih fenomena i pojava iz svakodnevnog života, vrednovanja primjenljivosti tih pojmova i teorija u smislu njihove eksplanatorne snage za pojedine fenomene.
