TEORIJA JAVNOG PRAVA:
Teorija javnog prava
Teorija javnog prava
Studij: Javno pravo i javna uprava - 1., 2., 3. semestar
Šifra: 166978
ECTS: 3.0
Nositelji:
Osnovni podaci
Teorija javnog prava Javno pravo i javna uprava - 1., 2., 3. semestar
3.0 166978
Literatura
OBVEZNA: Aristotel; Nikomahova etika, V.; , str
OBVEZNA: Javno i privatno pravo: transfer pravnih teorija, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, god. 44, br. 3-34 <86> (2007); (2007), str. 443-462
OBVEZNA: Kelsen, Hans; General Theory of Law and State:; (1961), str. 363-388
OBVEZNA: Schmitt, Carl; Politische Theologie; (1934), str. 85-123
OBVEZNA: Fuller, Lon L.; The Morality of Law, rev. ed.; (1968), str. 33-94
OBVEZNA: Padjen, Ivan; (Ne)ćudorednost (međunarodnog) prava; (1988), str. 9-23, 116-124
OBVEZNA: Visković, Nikola; Pojam prava, 2.izd.; , str. 137-143, 223-235, 244-254
OBVEZNA: Neumann, Franz; The Democratic and the Authoritarian State; (1957), str. 25-68
OBVEZNA: Hayek, Friedrich A.; Political Ideal of the Rule of Law; , str. 17-29
OBVEZNA: Damaška, Mirjan; The Faces of Justice and State Authority; (1986), str. 1-15
OBVEZNA: Meyer, Thomas; Soziale Demokratie; (2005), str. summary 591-612
OBVEZNA: Padjen, I.; The Idea of Social Law in Croatian Legal Thought", Pravni vjesnik, god. 31, br. 3-4; (2015), str. 11-21
PREPORUČENA: Vodinelić, V.,; Javno i privatno pravo (2016), nar. "Naknadna reč unapred: povratak podele prava na javno i privatno"; (2016), str. 17-42
PREPORUČENA: Padjen, I.; Reinventing Systematic Interpretation: Criteria and Uses of the Tripartiton into Public, Private and Social Law", submitted to the 2016 Legal Argumentation and Legal Theory Conference "Modern Legal Interpretation: Legalism and Beyond"; (2016), str
PREPORUČENA: Padjen, I.; A Policy Oriented Search for Basic European Values", Dignitas: The Slovene Journal of Human Rights, accepted for publication, no. 2 <70>; (2016), str
PREPORUČENA: Padjen, I.; Pravo na sjecištu politike, ekonomije i kulture", Politička misao, god. 47, br. 4 (2010), 108-134; god. 48, br. 1 (2011), 7-38; repr. u: Padjen, Ivan, Metodologija pravne znanosti: pravo i susjedne discipline with a summary in English (2015); (2010), str. 7-38
PREPORUČENA: Murphy, J. F.; The United States and the Rule of Law in International Affairs (2004), nar. ch. 2. "The Status of International Law under US Law"; (2004), str. 74-115
PREPORUČENA: McCormick, Neil; Legal Right and Social Democracy; (1982), str. 1-17
PREPORUČENA: Willensky, Harold D.; Rich Democracies: Political Economy, Public Policy, and Performance; (2002), str. 1-130
Opis predmeta
Cilj kolegija je da studenta Doktorskog studija uvede u temeljne probleme sastava te uvjeta i posljedica javnog prava. Tako određen, cilj uključuje tri posebna, koji se sastoje od razumijevanja i kritike te upotrebe u istraživanju i ocjene upotrebe tri pretpostavke koje slijede.
(1) Pravna znanost se ne sastoji od samostalnih disciplina nego od funkcija, koje svaki rad pravne znanosti treba otpraviti, čak i onda kad pretežno obavlja samo jednu od njih.
Prva je funkcija pravna dogmatika, tj. izbor, sistematizacija i tumačenje pravnih mjerila, prvensveno pozitivnopravnih (pravila, tj. normi), no također mjerila koja su barem dijelom izvan pozitivnog prava (vrijednosti, načela), ponajprije radi njihove primjene na konkretna činjenična stanja; stoga je funkcija pravne dogmatike u širem smislu također dokazivanje i objašnjavanje pravno važnih činjenica. Većina pravnika, uključujući većinu pravnih znanstvenika, prešutno drži da se i pravna znanost i samo pravo sastoje isključivo od te funkcije, iako je danas malo koji hrvatski pravnik naziva pravnom dogmatikom (uglavnom zbog toga što taj naziv povezuje s dogmatizmom kao nečim religijskim ili zatucanim, a ne s medicinskom dogmatikom, po uzoru na koju je pravna dogmatika nastala i razvila se).
Druga je funkcija pravna historija, tj. objašnjenje pojedinačnih uzročnih veza, no uvijek na temelju pretpostavki o sličnosti predmeta objašnjenja i drugih predmeta, između pravnih mjerila te njihovih uvjeta i posljedica. Da je historija prava funkcija a ne samostalna disciplina pokazuje činjenica da svaki pravnik, pa tako i svaki pravni znanstvenik, nastoji objašanjenjem postojeće sudske prakse predvidjeti buduću, a to objašnjenje je historijskopravno, a ne dogmatskopravno.
Treća je funkcija pravna teorija, tj. istraživanje i stvaranje temeljnih pravnih pojmova, kao što su to pojmovi pravnog pravila, izvora prava, uzročnosti u pravu itd.; s tim što su najvažniji takvi pojmovi pojam pravnog sistema (nar. hrvatskog) i njegov odnos prema, s jedne strane, drugima pravnim sistemima (npr. talijanskom, internacionalnom, Europske Unije itd.) i, s druge, društvenim pojavama koje uključuju mjerila djelovanja: moralom, politikom, ekonomijom itd. Da je teorija prava funkcija a ne samostalna disciplina pokazuje činjenica da svaki pravnik, ili barem pravni znanstvenik, ne samo upotrebljava nego i dorađuje ili čak stvara temeljne pravne pojmove, tj. pojmove čiji sadržaj nije ili nije u značajnijoj mjeri određen pozitivnim pravom (zakonima, podzakonskim aktima, poslovnom praksom, sudskom praksom itd.), a koji povezuju druge pravne pojmove, nar. one čiji je sadržaj određen pozitivnim pravom. Ti temeljni pojmovi su po svojemu značaju ideal tipovi, tj. izražavaju moguća stanja pa nisu niti istiniti niti neistiniti, ali su više ili manje spoznajno plodni, utoliko što omogućavaju prepoznavanje i povezivanje određenih pravno važnih pojava, a plodni su ovisno o tom u kojoj su mjeri obaviješteni postojećima pravnim pojavama.
(2) Javno pravo je, kao i svaki drugi temeljni pravni pojam, ideal tip. U ovom predmetu pojam javnog prava preuzet je iz rimskog prava, ali je dorađen, u skladu s dijelom srednjoeuropskoga i maticom hrvatskoga pravnog naslijeđa, u dva pravca: razlikovan je ne samo od privatnog prava nego od društvenog (socijalnog) prava; javno pravo nije držano posebnim dijelom prava, koji obuhvaća, primjerice, internacionalno, ustavno, upravno, javno financijsko i kazneno pravo, nego je držano značajkom svakoga sastojka prava: mjerila, tj. pravila, vrijednosti itd., odnosa, ustanove, grane itd., i to u onoj mjeri u kojoj taj sastojak nije privatnopravni i/ili, možebitno, društvenopravni. Tako shvaćeno, javno pravo proizvod je i pokazatelj utjecaja državne i druge političke vlasti, nar. internacionalnih organizacija, na samu tu vlast te na društvo, kao sustav potreba koje se međusobno zadovoljavaju razmjenom proizvoda i usluga, i zajednice, od obitelji do građanskih udruga i vjerskih zajednica.
(3) Javno pravo ustanovljuje i uravnotežuje dva dijelom suprotstavljena cilja socijalne demokracije. Prvi je zajednički socijalnoj demokraciji i libertarijanskoj demokraciji, kao je vladavina zakona, tj. pravnog - naročito ustavnog - uređenja čija su najveća vrednota čovjekova prava, i to prvenstveno građanska i politička, a sredstvo za njihovo očuvanje neovisnost sudova. Drugi je nosiv za samu socijalnu demokraciju, a to je omogućavanje, manje ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima a više mjerama - u pravilu pravnima - ekonomske i socijalne te kulturne politike, svakom pripadniku pravnog poretka da ne samo ima čovjekova prava nego ih i doista uživa.
Javno pravo je ispunjavalo tu zadaću ustanovljenja i uravnoteženja u industrijskom i korporativnom kapitalizmu na Zapadu od, po prilici, 1945. do. 1980. U financijskome i globalnom kapitalizmu javno pravo je potisnuto od privatnoga te je kao istina prihvaćena libertarijanska ocjena da državna intervencija u gospodarske i socijalne te kulturne odnose, a pogotovo upravna slobodna (disrkreciona) ocjena, isključuje mogućnost vladavine prava. Nakon izbijanja gospodarske krize 2008., koja je ograničena masovnom financijskom potporom država - dakle: javnim pravom - najvećima zapadnim bankama, pokazalo se da je javno pravo neizbježno pravno sredstvo uređenja i gospodarskih tokova. Stoga pitanje više nije da li je nego kakvo je javno pravo potrebno socijalnoj demokraciji.

Sadržaj kolegija
(1) Temeljni problemi: suverenost i pravo; pravni sustav; javno pravo; pravo i etika/moral u novijim porecima.
(2) Vladavina zakona u socijalnoj demokraciji. Dimenzije:
(2.1) politička: pravno uređenje nastanka, opstanka i prestanka političke zajednice (države, , međunarodne zajednice. (univerzalne i partikularne).
(2.2) pravnosustavska: pravno uređenje nastanka i prestanka pravnih mjerila.
(2.3) ustavna: ograničavanje političke vlasti pravom te priznavanje i provođenje temeljnih prava pojedinaca;
(2.4) civilna, nar. ustanovljavanje i djelovanje socijalnih korporacija, tj. javnih a ne-državnih te društvenih a ne-privatnih institucija koje formiraju političku - uključujući pravnu - javnost
Ispitni rokovi
Obavijesti