Osnovni podaci | |||
---|---|---|---|
Zaštita ljudskih prava u kaznenom postupku |
Kaznenopravne znanosti - 1. semestar |
3.0 | 166802 |
Nositelj | Konzultacije | Lokacija |
---|---|---|
prof. dr. sc. Zlata Đurđević | Tkalčićeva 48-50, soba 3 | |
prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas | Četvrtkom od 8 sati, molim uz prethodnu najavu e-mailom |
Trg Republike Hrvatske 3, soba Trg Republike Hrvatske 3 |
Literatura |
---|
OBVEZNA: Krapac, D.; Kazneno procesno pravo, Prva knjiga: Institucije, VII. izdanje; Narodne novine, Zagreb, 2015. (ili VI. izdanje iz 2014.) (2015), str. odabrani dijelovi: Stožerno načelo kaznenog procesnog prava: Načelo pravičnog postupka pred kaznenim sudom (str. 150-190); pravna mišljenja visokih sudova - Europskog suda za ljudska prava |
OBVEZNA: Krapac, D.; Đurđević, Z.; Ivičević Karas, E.; Bonačić, M.; Burić, Z.; Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima (ur. Đurđević, Z.; Ivičević Karas, E.); Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (2013), str |
OBVEZNA: Batistić Kos, V.; Pozitivne obveze prema Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; Narodne novine, Zagreb (2012), str |
OBVEZNA: * Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, NN MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10.; , str |
PREPORUČENA: Bojanić, I.; Đurđević, Z.; Dopuštenost uporabe dokaza pribavljenih kršenjem temeljnih ljudskih prava; HLJKPP 2/2008 (2008), str. 973 - 1003, 973 - 1003 |
PREPORUČENA: Đurđević, Z.; Procesna jamstva obrane prema suokrivljeniku kao svjedoku optužbe; HLJKPP 2/2009. (2009), str. 783-808, 785-788 |
PREPORUČENA: Đurđević, Z.; Tripalo, D.; Trajanje pritvora u svjetlu međunarodnih standarda te domaćeg prava i prakse; HLJKPP 2/2006 (2006), str. 551 - 596, . 553 - 566 |
PREPORUČENA: Ivičević Karas, E.; Primjena teorije indikacija u okviru načela jednakosti oružja, u: Liber Amicorum Mihajlo Dika (ur. A. Uzelac, J. Garašić, A. Maganić); Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 943 - 962 |
PREPORUČENA: Ivičević Karas, E.; Okrivljenikovo pravo da ispituje svjedoke optužbe u stadiju istrage kao važan aspekt načela jednakosti oružja stranaka u kaznenom postupku (u povodu presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Kovač protiv Hrvatske); HLJKPP 2/2007 (2007), str. 999 - 1018 |
PREPORUČENA: Ivičević Karas, E.; Povodom presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Maresti protiv Hrvatske - analiza mogućeg utjecaja na reformu prekršajnog prava u Republici Hrvatskoj, III. specijalističko savjetovanje, Primjena prekršajnog zakona i ostalih propisa s područja prekršajnog prava u RH; Zbornik radova, 2009 (2009), str. 1-19 |
PREPORUČENA: Karas, Ž.; Neujednačena sudska praksa u kaznenom postupku kao povreda Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava; Zbornik PFZ 1/2014 (2014), str. 111-131 |
PREPORUČENA: Krapac, D.; Nezakoniti dokazi u kaznenom postupku prema praksi Europskog suda za ljudska prava; Zbornik PFZ 3/2010 (2010), str. 1207-1240 |
PREPORUČENA: Krapac, D.; Trajanje kaznenog postupka i pravo na kazneno suđenje u razumnom roku; Zbornik PFZ 1/2013 (2013), str. 5-70 |
PREPORUČENA: Pajčić, M.; Pravo okrivljenika na uvid u spis predmeta tijekom prethodnog kaznenog postupka u pravnim sustavima nekih europskih država i praksi Europskog suda za ljudska prava; HLJKPP 1/2010 (2010), str. 25-52 |
PREPORUČENA: Pajčić, M.; Valković, L.; Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske zbog povrede prava na pravično suđenje; HLJKPP 2/2012 (2012), str. 751-794 |
PREPORUČENA: Pleić, M.; Zabrana mučenja u praksi Europskog suda za ljudska prava s posebnim osvrtom na presude protiv Republike Hrvatske i praksu Ustavnog suda RH; HLJKPP 2/2016 (2016), str. 247 - 279 |
PREPORUČENA: Valković, L.; Burić, Z.; Primjena izabranih elemenata prava na formalnu obranu iz prakse Europskog suda za ljudska prava u hrvatskom kaznenom postupku; HLJKPP 2/2011 (2011), str. 521-556 |
PREPORUČENA: Valković, L.; Pravo na pristup branitelju u svjetlu presude Dvorski protiv Hrvatske; HLJKPP 2/2016 (2016), str. 339-369 |
Opis predmeta |
---|
Ciljevi kolegija 1. Steći znanja o ustavnim te kriminalnopolitičkim aspektima kaznenog postupka i kaznenog procesnog prava; 2. Analiziratinegativne i pozitivne materijalne i procesne obveze država u odnosu na pojedina konvencijska prava; 3. Prepoznati u okviru kojih konvencijskih prava razmatrati pojedine povrede pravila postupanja različitih tijela kaznenog postupka; 4. Proširiti spoznaje o odnosu državne represivne vlasti i pojedinca u okviru provedbe legitimnih mjera za suzbijanje kriminaliteta od kojih se sastoji kazneni postupak i državno kazneno pravosuđe; 5. Razviti sposobnost analitičkog i kritičkog sagledavanja rezultata primjene domaćeg prava u svjetlu konvencijskog prava; 6. Vrednovati prednosti i nedostatke postojećih mehanizama višestruke kontrole zakonitosti i primjerenosti represivnih mjera, posebice s obzirom na zahtjeve načela razmjernosti. Sadržaj kolegija Nekoliko međunarodnih mnogostranih ugovora ili konvencija sadrži danas standarde i instrumente zaštite ljudskih prava u kaznenom postupku od kojih su neki postali čak i jus cogens međunarodnog prava. Razmatranje tih ugovora, posebice Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja uspostavlja naddržavni mehanizam kontrole nad osiguranjem okrivljenikovih prava obrane i procesnih jamstava u kaznenom postupku, uvodi studente u relevantnu materiju. Premda judikatura Europskog suda za ljudska prava ne obuhvaća cjelokupno područje kaznenog postupka, pa tako ne sadrži podlogu za uspostavu općenitih koncepcija o ustroju i provođenju kaznenog postupka, ipak uspostavlja tzv. minimume procesnih standarda okrivljenikove obrane i zaštite okrivljenikovog položaja naspram represivne vlasti države u kaznenom postupku. Studentima se izlaže analiza tih odluka, relevantnih za svaki postupak nacionalnih vlasti povodom "optužbe za kazneno djelo". U njemu okrivljenik mora, prema autonomnoj judikaturi Suda, uvijek imati jamstvo određenih prava koja se odnose na uhićenje i pritvor, zaštitu od mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, nepovredivost doma te osobnog i obiteljskog života, zabranu retroaktivne primjene kaznenih zakona, na suđenje pred objektivnim i nepristranim sudom čija je nadležnost utvrđena zakonom te u postupku određene kvalitete i primjerenog trajanja, u kojem mu pravnu pomoć uvijek mora moći pružiti branitelj po slobodnom izboru. Povrede tih prava, kao i pogrešne osude, okrivljenik uvijek mora moći pobijati učinkovitim pravnim sredstvom, a država mu mora odgovarati za štetu koju je pretrpio neosnovanom osudom. |
Ispitni rokovi |
---|
Copyright 2023 - Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, sva prava pridržana.