Studij:	Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
Šifra:	166804
ECTS:	7.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Zlata Đurđević prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas izv. prof. dr. sc. Marin Bonačić izv. prof. dr. sc. Zoran Burić

Literatura:

Krapac, Davor; Kazneno procesno pravo, Institucije, knjiga I., VII. izdanje; Narodne novine (2015), str. VI. - IX. poglavlje Bonačić, M.; Đurđević, Z.; Gluščić, S.; Ivičević Karas, E.; Josipović, I.; Novoselec, H.; Kazneno procesno pravo Primjerovnik; Narodne novine (2014), str. II. - VIII. poglavlje Krapac, D.; Đurđević, Z.; Ivičević Karas, E.; Bonačić, M.; Burić, Z.; Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima; Sveučilišna tiskara (2013), str Odluka Ustavnog suda od 19. srpnja 2012 u postupku ocjene suglasnosti Zakona o kaznenom postupku iz 2008. s Ustavom (odluka i rješenje br. U-I-448/2009, U-I-602/2009, U-I-1710/2009, U-I-18153/2009, U-I-5813/2010, U-I-2871/2011); , str

Preporučena literatura:

Ivičević Karas, E.; Burić, Z.; Bonačić, M.; Prava obrane u različitim stadijima hrvatskog kaznenog postupka: rezultati istraživanja prakse; HLJKPP (2016), str. 509-545 Đurđević, Z.; Pravna priroda, pravni okvir i svrha jamstva u kaznenom postupku: mogu li preživjeti odluku Ustavnog suda RH U-III-1451/2015 o ukidanju istražnog zatvora za gradonačelnika Grada zagreba i vraćanju jamčevine njegova branitelja?; HLJKPP (2015), str. 9-47 Bonačić, M.; Kritički osvrt na hrvatsko zakonodavno uređenje instituta kaznenog naloga; HLJKPP (2015), str. 185-216 Đurđević, Z.; Pravo na učinkovitu istragu u kaznenim predmetima: analiza hrvatske prakse i prava, u: Profili hrvatskog kaznenog zakonodavstva (D. Krapac ur.); Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (2014), str. 105-149 Đurđević, Z.; Đurđević, Z. Osvrt na rezultate rada radne skupine Ministarstva pravosuđa za usklađivanje Zakona o kaznenom postupku s Ustavom Republike Hrvatske; HLJKPP (2013), str. 3-100 Đurđević, Z.; Odluka Ustavnog suda RH o suglasnosti Zakona o kaznenom postupku s Ustavom; HLJKPP (2012), str. 409-438 Ivičević Karas, E.; Kos, D.; Sudska kontrola optužnice; HLJKPP (2011), str. 449-470 Josipović, I.; Istražni zatvor vs. pritvor: reforma ili restauracija; HLJKPP (2008), str. 915-938 Đurđević, Z.; Tripalo, D.; Trajanje pritvora u svjetlu međunarodnih standarda te domaćeg prava i prakse; HLJKPP (2006), str. 551-596, 552-566

Opis predmeta:

Predmet Kazneno procesno pravo - posebni dio studente uvodi u produbljivanje poznavanja kronologije kaznenog postupka prema tijeku njegovih stadija, u postupku koji započinje odlukom suda o umjesnosti optužnog akta a završava pravomoćnošću presude o njegovoj osnovanosti. Težište je na proučavanju prethodnog postupka i rasprave u kojim se stadijima rješavaju sva važna činjenična i pravna pitanja. No, studenti proučavaju ne samo proceduru koja regulira tijek postupka, nego i najvažnije norme relevantne za ustroj i funkcioniranje glavnih procesnih subjekata - suda i stranaka, a posebice pretpostavke za započinjanje i vođenje kaznenog postupka u kontekstu ostvarenja glavnog procesnog cilja - ispravnog razlikovanja između krivih i nedužnih počinitelja kaznenog djela te pravilnog izricanja zakonske kazne krivom počinitelju. Proučavanju pojedinih stadija kaznenog postupka služe i izlaganja o procesnim radnjama (odlučivanja i utvrđivanja činjenica). Kolegijem su obuhvaćeni sljedeći sadržaji: konstrukcija i tijek suvremenog kaznenog postupka mješovitog tipa. Procesne pretpostavke. Prethodni postupak (predistražni postupak, istraga, optuživanje s kontrolom optužnice). Rasprava s donošenjem i objavljivanjem presude. Postupak o pravnim lijekovima. Pravomoćnost presude i izvanredni pravni lijekovi. Posebni postupci. Ciljevi kolegija: 1. Steći produbljena znanja o kaznenoprocesnoj regulativi kao optimalnom normativnom rješenju sučeljavanja tendencije za funkcionalnošću kaznenog progona i postupka te tendencije zaštite prava građana u povijesnom i poredbenopravnom aspektu; 2. Proširiti znanje o pretpostavkama za započinjanje i vođenje kaznenog postupka, stadijima kaznenog postupka, ustroju i funkcioniranju glavnih procesnih subjekata; 3. Analizirati normativna rješenja i sudsku praksu iz perspektive konvencijskih i ustavnih pravnih standarda; 4. Razviti sposobnost analitičkog i kritičkog razmišljanja o normativnom uređenju i primjeni u praksi temeljnih načela kaznenog procesnog prava; 5. Vrednovati prednosti i nedostatke hrvatskog kaznenog procesnog prava iz perspektive međunarodnih, napose europskih pravnih standarda.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

Znanje i razumijevanje 

-          definirati središnje pojmove kaznenog procesnog prava i objasniti važnost poštivanja temeljnih načela kaznenog procesnog prava;

-          izdvojiti glavne povijesne pravne izvore koji su determinirali razvoj kaznenog procesnog prava;

-          razumjeti i objasniti kakav je utjecaj odluka  Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava na legislativnu i sudsku praksu u području kaznenog procesnog prava u Republici Hrvatskoj;

-          razumjeti i objasniti kako sekundarni izvori prava Europske unije utječu na razvoj i harmonizaciju kaznenog procesnog prava država članica;

-          izdvojiti glavne suprotstavljene tendencije u kaznenom procesnom pravu – tendenciju osiguranja učinkovitog kaznenog progona i tendenciju zaštite prava i sloboda pojedinca u kaznenom postupku i prepoznati njihove implikacije u konkretnim zakonodavnim rješenjima;

-          diskutirati o dvojbenim zakonodavnim rješenjima u području kaznenog procesnog prava, gledano iz perspektive ustavnih, europskih i međunarodnih pravnih standarda,  i predložiti moguća alternativna rješenja.

 

Primjena

-          koristiti i na ispravan način interpretirati glavne i sporedne izvore kaznenog procesnog prava;

-          ilustrirati način na koji povijesni, poredbeni, europski i međunarodnopravni propisi iz područja kaznenog procesnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima utječu na formiranje zakonodavnih rješenja i sudske prakse;

-          demonstrirati uzajamnu uvjetovanost i povezanost judikature Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava s jedne strane i zakonodavnih reformi na području kaznenog procesnog prava s druge strane;

-          ilustrirati proces konstitucionalizacije kaznenog procesnog prava.

Analiza

-          usporediti modele kaznenog postupka s obzirom na njihove temeljne odrednice;

-          analizirati odredbe glavnih i sporednih izvora kaznenog procesnog prava s obzirom na njihovu (ne)usklađenost sa ustavnim i europskim jamstvima zaštite temeljnih ljudskih prava;

-          analizirati i kritički vrednovati implementaciju direktiva u hrvatsko kazneno procesno pravo;

-          analizirati odluke domaćih sudova s obzirom na primjenu ustavnih i europskih pravnih standarda;

-          ispitati i kritički vrednovati utjecaj odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske na reformu domaćeg sustava kaznenog pravosuđa;

-          provjeriti poštuju li, i u kojoj mjeri, pojedina zakonodavna rješenja usvojena u okviru domaćeg sustava kaznenog pravosuđa relevantnu judikaturu Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske.

 

Sinteza

-          formulirati zaključke o značaju presuda Europskog suda za ljudska prava u kaznenim predmetima protiv Republike Hrvatske i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske za razvoj nacionalnog kaznenog procesnog prava;

-          voditi raspravu o načinu primjene pojedinih zakonodavnih rješenja u praksi nacionalnih sudova;

-          pripremiti podlogu za stručnu analizu pojedinih instituta kaznenog procesnog prava;

-          prosuditi uspješnost reforme hrvatskog kaznenog pravosuđa u kontekstu nastojanja da se ostvari konstitucionalizacija temeljnih ljudskih prava i sloboda.

 

Vrednovanje

-          preporučiti izmjenu pojedinih kaznenoprocesnih odredbi radi usklađivanja s Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda;

-          procijeniti da li i u kojoj mjeri primjena postojećih zakonodavnih rješenja u praksi udovoljavaju zahtjevima pravnih standarda ustanovljenih Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda; 

-          valorizirati kvalitetu i održivost normativnog okvira koji uređuje postupanje subjekata i sudionika u kaznenom postupku s aspekta potrebe uravnoteženja suprotstavljenih tendencija u kaznenom procesnom pravu;

-          zaključiti o glavnim trendovima i perspektivama razvoja u kaznenom procesnom pravu.

 

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

-          prezentirati u javnosti stečena i usvojena znanja;

-          unaprjeđivati sposobnost kritičkog analiziranja normativnih rješenja i prakse kaznenog procesnog prava;

-          unaprjeđivati sposobnost izražavanja svojih stajališta, utemeljenih na dobro strukturiranim argumentima;

-          sudjelovati u timskom, kao i samostalnom profesionalnim radu.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Oblici provjere znanja

 

 

Oblici provjere znanja

Razina znanja sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

1.1.

Sudjelovanje u grupnoj raspravi

Razina znanja 4

1.2.

Pisani ispit

Razina znanja 4

1.3.

Usmeni ispit

Razina znanja 3

 

Sudjelovanje na nastavi 

Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se komunikacijom između predavača i studenata predaje gradivo. Od studenata se očekuje da budu pripremljeni za svaku temu te da svojim pitanjima i komentarima sudjeluju u raspravi o aktualnim temama. Doprinos studenata raspravi se evaluira.

 

Pisani ispit

Pisani ispit sastoji se od esejskih pitanja, kojima se provjerava poznavanje i razumijevanje gradiva, te pravnologično povezivanje činjenica.

 

Usmeni ispit

Na usmenom ispitu od studenta se traži dobro razumijevanje materije, te posjedovanje analitičkih, kritičkih i prezentacijskih pravničkih sposobnosti.

 

Kriterij ocjenjivanja

 

Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja te na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija.

Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom ispita, ali i na sudjelovanju u nastavi. Aktivnost i pokazano znanje tijekom nastave uzet će se u obzir pri formuliranju konačne ocjene. Ocjena se određuje sukladno navedenim parametrima, skale od nedovoljan (1) do izvrstan (5).

 

Od studenata se očekuje da redovito pohađaju predavanja, da budu pripremljeni za teme predavanja, a aktivno sudjeluju u nastavi postavljanjem pitanja i davanjem komentara, te da pristupe polaganju ispita.

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas:

  Četvrtkom od 8 sati, molim uz prethodnu najavu e-mailom

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba Trg Republike Hrvatske 3
• izv. prof. dr. sc. Marin Bonačić:

  Zbog korištenja slobodne studijske godine u akademskoj godini 2023./24. konzultacje se neće održavati.

  Lokacija: Tkalčićeva 48-50, soba 1
• izv. prof. dr. sc. Zoran Burić:

  Četvrtkom od 14,00 sati

  U četvrtak, 2. 11. 2023., konzultacije se zbog bolesti nastavnika neće održati. 

  Lokacija: Gundulićeva 10, soba 21