UVOD U PENOLOGIJU I PENITENCIJARNO PRAVO:
Uvod u penologiju i penitencijarno pravo
Repozitorij
Uvod u penologiju i penitencijarno pravo
Studij: Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
Šifra: 166807
ECTS: 3.0
Nositelji: prof. dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac
prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas
Osnovni podaci
Uvod u penologiju i penitencijarno pravo Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
3.0 166807
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac

ponedjeljkom u 14,15 sati na lokaciji: Trg N.Š. Zrinskog 17

Trg Nikole Šubića Zrinskog 17, soba 12/I
prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas

Četvrtkom od 8 sati, molim uz prethodnu najavu e-mailom

Trg Republike Hrvatske 3, soba Trg Republike Hrvatske 3
Literatura
OBVEZNA: Scott, D.; Penology; SAGE Publications Ltd., London (2008), str. dio 1. i 2
OBVEZNA: Šeparović, Z.; Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju; Pravni fakultet, Zagreb (2003), str
OBVEZNA: Getoš Kalac, A.-M.; Predavanja "Penologija"; www.pravo. hr/KP/predmet/uuppp, str
OBVEZNA: Ivičević Karas, E.; Penitencijarno pravo; Narodne novine, Zagreb (2016), str
OBVEZNA: Krapac, D.; Đurđević, Z.; Ivičević Karas E.; Bonačić, M.; Burić, Z.; Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima, (ur. Zlata Đurđević i Elizabeta Ivičević Karas); Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb (2013), str. odabrana poglavlja - presude u penitencijarnim predmetima
OBVEZNA: Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, NN MU 6/1999 i 8/1999; , str
OBVEZNA: Zakon o izvršavanju kazne zatvora, NN 128/99, 55/00, 59/00, 129/00, 59/01, 67/01, 11/02, 190/03, 76/07, 27/08, 83/09, 18/11, 48/11, 125/11, 56/13 i 150/13; , str
PREPORUČENA: Albrecht, H-J.; Prison Overcrowding - Finding Effective Solutions Strategies and Best Practices Against Overcrowding in Correctional Facilities; Max Planck Institute for Foreign and International Criminal Law, 2012. (dostupno na: http://www.mpicc.de/shared/data/pdf/research_in_brief_43_-_albrecht_prisonvercrowding.pdf), str
PREPORUČENA: Babić, V.; Carić, M.; Flegar, V.; Josipović, M.; Pleić, M.; Tomašević, G.; Vukota, Lj.; Vukušić, I.; Žulj, J.; Zbirka radova suradnika na projektu "Europske značajke i dvojbe hrvatskog sustava izvršenja kazne oduzimanja slobode" (ur. Tomašević, G., Pleić, M.); Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split (2012), str
PREPORUČENA: Babić, V.; Josipović, M.; Tomašević, G.; rvatski zatvorski sustav i zaštita ljudskih prava zatvorenika; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2/2006 (2006), str. 685 - 743
PREPORUČENA: Ivičević Karas, E.; Ljudska prava i temeljne slobode u hrvatskom penitencijarnom pravu, u: Profili hrvatskog kaznenog zakonodavstva (D. Krapac ur.); Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb (2014), str. 175 - 205
PREPORUČENA: Josipović, M.; Babić, V.; Komentar Zakona o izvršavanju kazne zatvora; Novi informator, Zagreb (2006), str
PREPORUČENA: Josipović, M.; Tomašević, G.; Novo hrvatsko izvršno kazneno pravo; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Vol. 6 - br. 2 (1999) (1999), str. 617 - 634
PREPORUČENA: Pleić, M.; Međunarodni instrumenti zaštite prava zatvorenika i nadzor nad sustavom izvršavanja kazne zatvora; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 1/2010 (2010), str. 307 - 331
PREPORUČENA: Van Zyl Smit, D.; Snacken, S.; Principles of European Prison Law and Policy; Oxford University Press (2009), str
PREPORUČENA: Žakman-Ban, V.; Hrvatski penalni sustav: postignuća, dileme i primjedbe; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, br. 2/1996 (1996), str. 805-828
Opis predmeta
Ciljevi kolegija

1. Steći znanja o penologiji kao znanstvenoj poddisciplini kriminologije, uključujući njezin predmet, metode, definiciju i odnos s drugim kaznenim znanostima;
2. Razumjeti i objasniti penološke teorije i osnovne razvojne faze penologije kao kriminološke znanstvene poddiscipline, s posebnim osvrtom na alternativne sankcije, restorativnu pravdu, medijaciju između počinitelja i žrtve i sl.;
3. Prepoznati fenomenološke osobitosti različitih skupina počinitelja kažnjivih ponašanja, posebice delikata nasilja, imovinskog kriminala, zlouporabe opojnih droga, organiziranog kriminala, korupcije i sl., u kontekstu kriminalnog povrata i izvršavanja kaznenih sankcija;
4. Kritički vrednovati i prepoznati penološki relevantna područja, posebice viktimologiju, ali i znanstveno utemeljenu politiku suzbijanja kažnjivih ponašanja, uključujući najnovije spoznaje dobivene penološkim istraživanjima;
5. Steći znanja o organizaciji i pravnom uređenju izvršavanja kazne zatvora kao najteže kaznenopravne sankcije;
6. Analizirati ustrojstvene i funkcionalne aspekte zatvorskog sustava, te pravne i praktične aspekte ljudskih prava zatvorenika;
7. Prepoznati uloge koje u tijeku izvršavanja kazne zatvora imaju različita tijela penalne administracije i posebno sudac izvršenja;
8. Proširiti znanje studenata u području kaznenog izvršnog prava;
9. Razviti sposobnost analitičkog i kritičkog sagledavanja rezultata primjene kaznenog materijalnog i kaznenog procesnog prava u praksi;
10. Vrednovati prednosti i nedostatke postojećeg penitencijarnopravnog sustava.


Sadržaj kolegija
Kolegiji je podijeljen na dvije međusobno isprepletene, no ipak samostalne tematske cjeline: penologiju i penitencijarno pravo. Prva tematska cjelina kolegija obuhvaća penologiju kao poddisciplinu kriminologije. Obuhvaća: predmet, metode, definiciju i odnos penologije s drugim kaznenim znanostima; penološke teorije i osnovne razvojne faze penologije, s posebnim osvrtom na alternativne sankcije, restorativnu pravdu, medijaciju između počinitelja i žrtve i sl.; kaznene i zatvorske statistike, problematiku tzv. tamne brojke kriminala u svijetlu kriminalnog povrata; fenomenološke osobitosti različitih skupina počinitelja kažnjivih ponašanja, posebice delikata nasilja, imovinskog kriminala, zlouporabe opojnih droga, organiziranog kriminala, korupcije i sl., u kontekstu kriminalnog povrata i izvršavanja kaznenih sankcija; ostala penološki relevantna područja, posebice viktimologiju, ali i znanstveno utemeljenu politiku suzbijanja kažnjivih ponašanja, uključujući najnovije spoznaje dobivene penološkim istraživanjima; trendove kretanja broja i strukture osuđenih osoba u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini, s posebnim osvrtom na izbor i vrstu sankcije. Kolegijem će nadalje biti obuhvaćeni sljedeći sadržaji: penitencijarno pravo kao autonomna pravna disciplina i dio kaznenog prava u širem smislu, povijesni sustavi izvršavanja kazne zatvora i razvoj penitencijarnog prava, izvori penitencijarnog prava, načela izvršavanja kazne zatvora, tijela penalne administracije, sudac izvršenja, tijek izvršavanja kazne zatvora, prava zatvorenika, primjena prisilnih mjera prema zatvorenicima, mehanizmi nadzora nad izvršavanjem kazne zatvora i sredstva za zaštitu prava zatvorenika.
Ispitni rokovi
Obavijesti