Nositelji kolegija: prof.dr.sc. Davor Derenčinović, doc.dr.sc. Anna Maria Getoš
Status kolegija: Obvezni - I semestar
ECTS: 6
Broj sati: 20
Ciljevi kolegija: Što se tiče općih znanja koja se stječu predmetom KRIMINOLOGIJA može se smatrati da se ona odnose prije svega na njenu povijest koja dobrim dijelom podudara sa sadržajima iz povijesti filozofije i cjelokupnom problematikom razvitka antropoloških znanstvenih spoznaja, dakle onih koja se odnose na bitne činjenice o čovječanstvu kao cjelini brojnih svakog za sebe originalnih ali svima zajedničkim općih potreba povezanih ljudskih bića u društvenim zajednicama. Posebnim znanjima mogla bi se smatrati ona koja se odnose na pojedinosti o ličnosti osobe koja može biti ili već jest delinkvent kao biološko-psihološko jedinstvo karakteristika koje se temelje na općim primarnim i posebnim potrebama svakog socijaliziranog ljudskog bića. To su fragmenti znanja iz područja biologije, medicine, genetike, psihologije, sociologije i drugih nepravnih disciplina i znanosti. Veza tih općih i posebnih znanja s drugim predmetima studija prepoznaje se i dokazuje odnosom kriminološke znanosti prvenstveno s kaznenim pravom i kaznenim procesnim pravom. Povijest znanosti materijalnog kaznenog prava posebno od XVIII. st. pojavom tzv "klasične škole " ( C. Beccaria) dobrim se dijelom podudara sa odgovarajućim razdobljem povijesti kriminologije. / Neki anglosaksonski kriminolozi C. Beccariu smatraju ne samo utemeljiteljem klasične škole kaznenog prava već i prvim pravim kriminologom/ Osim toga, u suvremenom kaznenom zakonodavstvu mogu se prepoznati rezultati kriminoloških spoznaja o uzrocima kriminalnog ponašanja i specijalno preventivnim sankcijama za njihovo otklanjanje (npr.sigurnosne mjere) Jednako tako nema ni jednog suvremenog kaznenog zakona koji ne sadrži propise o izboru vrste i mjere kazne uzimanjem u obzir kriminoloških spoznaja o kriminogenezi koja je rezultirala kaznenim djelom ( olakotne okolnosti s obzirom na posebne osobne i društvene prilike počinitelja, što je jedan od najvažnijih dijelova endogene i egzogene etiologije u kriminologiji) Kriminološka tipologija delinkvenata dobro povezuje kriminologiju s kriminalistikom i kaznenim procesnim pravom, a u tom se pravu također mogu prepoznati brojni sadržaji koji se odnose na ličnost počinitelja i njegovu procesnu poziciju. Također i viktimološki sadržaji u kriminologiji sa procesnim položajem žrtve kaznenog djela itd. S obzirom na ove i druge brojne odnose kriminologije i pravnih predmeta znanja iz predmeta kriminologije značajno doprinose ukupnosti kaznenopravnog obrazovanja.
Sadržaj kolegija: Određivanje predmeta i pojma kriminologije, mjesto kriminologije u sustavu znanosti, povijesni razvitak kriminologije (preteče kriminologije od antičkog razdoblja filozofije do kraja XVIII. st. prva prava kriminološka istraživanja i oblikovanje spoznaja u XIX st. razvitak kriminologije u XX. st. teorije i škole), odnos suvremene kriminologije i onog dijela viktimologije koja se odnosi na žrtve kažnjivih ponašanja. Uzroci kažnjivih ponašanja (etiologija). Uvod u etiologiju kažnjivih ponašanja, pojam uzroka u kriminologiji, podjela kriminogenih čimbenika, uzroci i orijentacije u kriminologiji. Vanjski uzroci kažnjivih ponašanja (egzogena etiologija): opći društveni uvjeti u državi i čovječanstvu, posebni društveni uvjeti s obzirom na društvene slojeve, profesiju, mjesto stanovanja, obiteljske prilike, rasnu, religijsku i nacionalnu pripadnost, teorije o odlučujućim djelovanjima posebnih društvenih uvjeta, teorije diferencijalne asocijacije i identifikacije, teorije kulturnog konflikta, teorije društvenog interakcionizma. Uzroci kažnjivog ponašanja u osobi počinitelja ( endogena etiologija): Opći osobni uvjeti: fiziološke osnove psihičkih pojava, motivacija, frustracija, obrambeni mehanizmi, emocije. Posebni osobni uvjeti: ličnost počinitelja kažnjivog djela ) temperament, karakter, sposobnosti, stavovi i shvaćanja). Psihički poremećene osobe kao počinitelji, tipologija delinkvenata- Teorije po kojima su endogeni uzroci odlučujući u kriminogenezi: Teorija biološke inferiornosti, teorija nasljeđenih sklonosti delinkventom ponašanju, teorija urođene kriminalne supstancije, endokrinološka teorija, psihoanalitička teorija, teorija frustracije i teorija neprilagođenosti. Odnos djelovanja endogenih i egzogenih kriminogenih čimbenika. Pojavni oblici kažnjivih ponašanja (fenomenologija). Prikupljanje podataka o pojavnim oblicima delinkvencije. Statistika i "tamna brojka" delinkvencije "Case study". Podaci o kriminalu u svijetu, i kod nas. Kriminal kao masovna pojava u svijetu. Tendencije i novi oblici kriminala. Posebno o fenomenološkim skupinama : Prema vrsti kaznenih djela: Zločini, kaznena djela i prekršaji. Delikti nasilja ( ubojstva, terorizam, otmice, silovanja, razbojništva) Imovinski delikti , prometna delinkvencija organizirani kriminal,korupcija, pranje novca, kompjutorski kriminal. Prema počiniteljima: Maloljetni delinkventi, žene, recidivisti, duševno abnormalni delinkventi.
Obveze studenata: Od ukupnog broja sati nastave za sva tri semestra, približno se u 1/3 vremena održavaju predavanja, u 1/3 vremena polaznici studija nakon izbora određenih tema sami iznose svoja saznanja i stajališta o odabranim sadržajima iz predmeta a 1/3 vremena se iskorištava za kriminološke eksperimente, bilo ponavljanjem nekih ranijih istraživanja zbog provjere rezultata s različitim skupinama ispitanika, bilo s novim programom istraživanja. Znanje se provjerava tijekom rasprava o pojedinim temama, na usmenim kolokvijima i usmenim ispitom koji obuhvaća cjelokupno gradivo.
Obvezna literatura:
Derenčinović-Getoš, Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava, Zagreb, 2008.
Singer i dr., Kriminologija, Zagreb, 2002.
Osnovna izborna litreratura (alternativno dva naslova od kojih barem jedan na stranom jeziku):
Horvatić, Osnove kriminologije: temelji učenja o pojavnim oblicima i uzrocima kažnjivih ponašanja, Zagreb, 1998.
Kaiser. Kriminologie, Eine Einfuehrung in die Grundlagen, Heidelberg, 1997.
Maguire i dr., Oxford Handbook of Criminologv, Oxford, 2007.
Šilović, Uzroci zločina, Zagreb, 1913.
