PANDEKTNO PRAVO:
Pandektno pravo
Pandektno pravo
Studij:
Šifra: 166754
ECTS: 6.0
Nositelji:
Osnovni podaci
Pandektno pravo 6.0 166754
Literatura
OBVEZNA: Stein, P.; Rimsko pravo i Europa. Povijest jedne pravne kulture.; Zagreb (2007), str
OBVEZNA: Zimmermann, R.; Roman Law and European Legal Unity; A.S. Hartkamp, M.W. Hesselink et al. (eds.), Towards a European Civil Code (1994), str. 65. i sl
OBVEZNA: Knuetel, R.; Ius commune und roemisches Recht vor Gerichten der Europaeischen Union; Juristische Schulung (1996), str. 768 i sl
PREPORUČENA: Egersdorfer, A.; Predavanja o Pandektama, I-III; Zagreb (1915), str
PREPORUČENA: Kreller, H.; Roemisches Recht II. Grundlehren des Gemeinen Rechts. Romanistische Einfuehrung in das geltende Privatrecht; Wien (1950), str
PREPORUČENA: Carbonnier, J.; Usus hodiernus Pandectarum; Festschrift fuer I. Zajtay, Tuebingen (1982), str. 107 i sl
PREPORUČENA: Zimmermann, R.; Usus hodiernus Pandectarum; Reiner Schulze (Hg.), Europaeische Rechts- und Verfassungsgeschichte, Ergebnisse und Perspektiven der Forschung (1991), str. 61. i sl
PREPORUČENA: Knuetel, R.; Rechtseinheit in Europa und roemisches Recht; Zeitschrift fuer Europaeisches Privatrecht (1994), str. 244. i sl
PREPORUČENA: Labruna, L.; Ius europaeum commune. Matrici romanistiche del diritto attuale; Napoli (1999), str
PREPORUČENA: Zimmermann, R.; Roman Law, Contemporary Law, European Law. The Civilian Tradition Today; Oxford (2001), str
PREPORUČENA: Hamza, G.; Die Entwicklung des Privatrechts auf roemischrechtlicher Grundlage; Budapest (2003), str
Opis predmeta
Svrha predmeta Pandektno pravo jest prije svega produbljeni studij teorijskih osnova i temeljnih načela privatnog prava zajedničkim svim kontinentalnim europskim sustavima na
osnovi općeg prava (ius commune), tj. recipiranog rimskog prava, s ciljem kritičkog preispitivanja rješenja sadržanih u pozitivnim građanskopravnim sustavima.
Navedena disciplina u posljednje vrijeme doživljava svojevrsnu renesansu: najnoviji relevantni znanstveni pravac unutar europske (posebice njemačke) romanistike već se uvriježeno naziva Neopandektistika, jer je - u opreci spram gotovo isključive dominacije povijesnopravne metode u analizi rimskih pravnih vrela u 20 st. - iznova postavio u prvi plan dogmatskopravnu i komparativnopravnu analizu vrela pripadnih rimskoj pravnoj tradiciji kao zajedničkog nazivnika u stvaranju jedinstvenog europskog građanskopravnog sustava. Poznavanje navedene metode i načina analize svakako je od koristi poslijediplomskim studentima, kako bi na temelju već stečenih znanja iz rimskog i građanskog prava na kritički način - utemeljen na povijesnim, dogmatskim i komparativnim znanjima - mogli vrednovati nastojanja glede uspostave jedinstvenih europskih rješenja i njihove buduće primjene u RH.
Pored navedene značajne uloge (neo)pandektističkog studija za budući europski privatnopravni poredak, koja u znatnoj mjeri opravdava postojanje pandektističkog kolegija u nastavnom planu, nastava navedenog predmeta u hrvatskoj sredini trebala imati još jednu specifičnu funkciju. Kako je opće poznato, u RH ne postoji građanski zakonik, tj. građanskopravni poredak je uređen parcijalnim zakonima, pa stoga nije sustavno reguliran opći dio građanskog prava kao zajednički temelj svih ostalih građanskopravnih segmenata. Budući da se opći dio građanskog prava i danas u najvećoj mogućoj mjeri temelji na pandektističkim učenjima, studij navedenih učenja u relevantnoj mjeri produbljuje znanja poslijediplomskih studenata o povijesno-komparativnim osnovama i temeljnim načelima hrvatskog građanskopravnog poretka.

O sadržaju:
I. Pojam i današnja važnost pandektnog prava.
II. Razvoj pandektnog prava. Justinijanova kodifikacija (Corpus iuris
civilis) kao temelj pandektnog prava. Pandektno pravo (recipirano rimsko
pravo) kao europsko opće pravo (ius commune). Pandektno pravo i
europski građanski zakonici. Pandektistika i moderna znanost privatnog
prava. Ius commune i europski privatnopravni sustav.
III. Pravni subjekti. Pravna i djelatna sposobnost. Fizičke osobe. Pravne
osobe
IV. Brak (matrimonium). Pojam, razvoj i temeljna obilježja. Tutela i cura.
V. Stvari (res) kao objekti prava. Dioba stvari.
VI. Posjed (possessio). Vrste, pravni učinci i zaštita posjeda.
VII. Vlasništvo (dominium, proprietas). Pojam i razvoj privatnog
vlasništva. Originarni i derivativni načini stjecanja. Zaštita vlasništva.
VIII. Služnosti (servitutes) - pojam, pravila i vrste (servitutes praediorum i
servitutes personarum). Zaštita služnosti.
IX. Založno pravo. Pojam, karakteristike i povijesni razvoj. Vrste založnog
prava (fiducia, pignus i hypotheca). Zaštita založnog prava.
X. Pravni poslovi (negotia). Oblici i sadržaj pravnih poslova (essentialia,
naturalia i accidentalia negotii). Nevaljanost pravnih poslova s posebnim
osvrtom na mane volje.
XI. Naknada štete. Kontraktna i deliktna odgovornost, pretpostavke za
naknadu štete, stupnjevi krivnje (dolus-culpa-casus).
XII. Obveze iz kontrakata. Realni kontrakti. Konsenzualni kontrakti s
posebnim osvrtom na kupoprodaju (emptio venditio).
XIII. Obveze iz kvazikontrakata (negotiorum gestio. communio incidens.
condictiones sine causa)
XIV. Oporučno nasljedno pravo (razvoj oporuke, testamenti factio activa i
passiva, supstitucije, kodicili). Legati. Fideikomisi.
XV. Pojam i razvoj građanskog postupka u pandektnom pravu. Struktura,
pokretanje i tijek parničnog postupka. Žalbeni postupak (appelatio).
Ovršni postupak (executio).
Ispitni rokovi
Obavijesti