1. Opis područja i zvanja
Poslijediplomski znanstveni studij iz polja socijalnih djelatnosti, grana teorija i metodologija socijalnog rada ustrojavaju se kao:
- dvogodišnji studij za stjecanje magisterija iz društvenih znanstveni, polje socijalnih djelatnosti, grana teorija i metodologija socijalnog rada
- trogodišnji studij za stjecanje doktorata znanosti iz društvenih znanosti, polje socijalnih djelatnosti, grana teorija i metodologija socijalnog rada
To je studij u kojem se kandidat/kinja priprema i osposobljava za samostalni znanstvenoistraživački rad. Studij nije ograničen na neko određeno područje socijalnog rada, već uključuje njegova različita temeljna i primijenjena područja socijalnog rada kao npr. socijalni problemi u životnoj perspektivi ili integrirane metode socijalnog rada.
Osobit naglasak stavlja se na temeljito upoznavanje znanstvene metodologije društvenih znanosti, posebno akcijska i evaluacijska istraživanja koja su specifična za područje socijalnog rada. Detaljno upoznavanje aktualnih istraživanja kako onih u zemlji tako i onih u svijetu, te diskusija sa samim autorima istraživanja studentima omogućuje praćenje najsuvremenijih trendova i analizu metodoloških pristupa u suvremenom socijalnom radu.
U ostvarivanju programa koristi se intenzivan individualni mentorski rad koji je usmjeren na uže znanstveno područje istraživanja studenta. Seminarima i seminarskim radovima potiče se studente da prate aktualnu znanstvenu literaturu te da spram nje zauzimaju kritični odnos. Omjer obaveznih i izbornih kolegija te široki raspon ponuđenih izbornih kolegija omogućava veliku individualizaciju studija.
2. Akademski stupnjevi
Poslijediplomskim studijima iz teorije i metodologije socijalnog rada stječu se sljedeće diplome i akademski stupnjevi odnosno stručni nazivi:
- doktor društvenih znanosti iz polja socijalnih djelatnosti grana Teorija i metodologija socijalnog rada
- magistar društvenih znanosti iz polja socijalnih djelatnosti grana Teorija i metodologija socijalnog rada.
Zahtjevi za postizanje pojedinih akademskih stupnjeva:
- Dvogodišnji magistarski studij: najmanje 120 bod je potreban za postizanje stupnja magistra znanosti.
- Trogodišnji doktorski studij: najmanje 180 bodova potrebno za postizanje stupnja doktora znanosti.
- Jednogodišnji doktorski studij za magistre: najmanje 60 bodova potrebno za postizanje stupnja doktora znanosti.
3. Nositelj studija
Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet, Sveučilišta u Zagrebu
4. Trajanje studija
Poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti traje dvije godine, a za stjecanje akademskoga stupnja doktora znanosti tri godine.
Za osobu koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti, studij za stjecanje akademskoga stupnja doktora znanosti traje jednu godinu.
5. Uvjeti upisa na studij
Na Poslijediplomski znanstveni studije iz teorije i metodologije socijalnog rada mogu se upisati osobe koje ispunjavaju slijedeće uvjete: završeni sveučilišni dodiplomski studij socijalnog rada, potvrda o aktivnom znanju jednog svjetskog jezik, , te prosjek ocjena u dodiplomskom studiju od najmanje 3.5. Ukoliko kandidat ima prosjek ocjena manji od 3,5 potrebno je da ima preporuke dva sveučilišna nastavnika s dodiplomskog studija.
Polaznici mogu biti i kandidati koji su završili sveučilišni dodiplomski studij prava, psihologije, sociologije, socijalne pedagogije i drugih srodnih društvenih i humanističkih područja ukoliko polože odgovarajuće razlikovne ispite tijekom prve godine poslijediplomskog studija.
Polaznici poslijediplomskog znanstvenog studija kao razlikovne trebaju položiti slijedeće kolegije dodiplomskog studija socijalnog rada: Osnove socijalne politike i Socijalni rad s pojedincem.
Poslijediplomski doktorski studij u trajanju od jedne godine izravno mogu upisati magistri znanosti iz polja socijalnih djelatnosti ukoliko udovolje zakonom propisanim uvjetima. Kandidati koji upisuju jednogodišnju doktorski studij moraju imati barem jedan samostalni objavljeni znanstveni rad u časopisima međunarodno referiranim ili njima izjednačenim po vrsnoći. Također polažu kvalifikacijski ispit koji se sastoji od pismenog dijela u kojem pristupnici iznose nacrt istraživanja koji ima jasni znanstveni doprinos u polju socijalnih djelatnosti.
S obzirom da u nas do sada nije bilo poslijediplomskog studija iz socijalnih djelatnosti, izravno se mogu upisati diplomirani socijalni radnici koji su postigli stupanj magistra znanosti iz područja društvenih ili humanističkih znanosti. Svi ostali slučajevi moraju se dodatno razmatrati.
Svi pristupnici polažu kvalifikacijski ispit, koji ovisno o vrsti studija ima oblik razgovora, pisanja eseja ili izrade nacrta znanstvenog istraživanja.
6. Načela organizacije studija
Svaka školska godina sastoji se od po dva semestra, a tijekom svakog semestra student treba postići 30 bodova.
Studij je organiziran po načelima bodovnog sustava. Pri tome se mogu razlikovati tri skupine bodova:
- bodovi koji se odnose na obavezne i izborne predmete
- bodovi koji se odnose na individualni rad studenata kao što je izrada seminarskih radova ili konzultacije
- bodovi koji se odnose na znanstveni rad studenata na doktorskom studiju.
Što se tiče same nastave, 5 sati nastave donose 2 boda, 10 sati individualnih konzultacija donose 4 boda, a bodovna vrijednost seminarskih radova razlikuje se na magistarskom i doktorskom studiju s obzirom na veću složenost zahtjeva doktorskog studija. Specifičnosti bodovanja doktorskog studija dodatno su obrazložene u dijelu 7.2.
U definiranju sadržaja programa Poslijediplomskog studija iz teorije i metodologije socijalnog rada nastojalo se postići sljedeće:
- Fleksibilnost i individualizacija koju omogućava omjer obaveznih i izbornih predmeta te raznolika ponuda izbornih kolegija.
- Otvorenost prema drugim srodnim područjima koja omogućava da se uz temeljne obavezne kolegije iz područja socijalnog rada dobije širi uvid u mjesto i ulogu socijalnog rada u društvenim znanostima.
- Naglašavanje specifičnosti metodologije istraživanja u socijalnom radu u području evaluacije intervencija.
- Naglašavanje vrijednosno-etičke komponente u planiranju i provođenju istraživanja i intervencija.
U organizaciji studija posebna pozornost se posvećuje mentorskom pristupu i individualizaciji znanstveno-istraživačkog rada:
- Student je dužan do kraja trećeg semestra izabrati mentora i odrediti temu magistarskog rada, koju će zatim procijeniti i prihvatiti Vijeće poslijediplomskog studija.
- Vijeće Poslijediplomskog studija na sjednici razmatra sukladnost istraživačkog interesa studenta i kompetentnosti mentora za određeno područje.
- Student s mentorom planira sadržaje predviđenih seminarskih radova uključujući seminar iz metodologije u kojem počinje pripremu za izradu nacrta istraživanja za magistarski rad.
- Seminarski rad iz metodologije tokom IV semestra detaljno opisuje ciljeve, probleme i metodologiju istraživanja i javno se brani pred tročlanom komisijom i ostalim studentima.
Komisija se sastoji od tri člana – mentor, voditelj poslijediplomskog studija i jedan sveučilišni nastavnik kojeg imenuje Vijeće poslijediplomskog studija temeljem njegove posebne kvalificiranosti upravo za tu istraživačku temu. Članovi povjerenstva pismeno potvrđuju relevantnost teme i primjerenost metodologije istraživanja za polje socijalnih djelatnosti i društvenih znanosti u širem smislu.
