Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti utemeljen je odlukom Savjeta Pravnog fakulteta od 26. lipnja 1958. godine pod nazivom «Nastava za stručno usavršavanje iz krivičnopravnih predmata na Pravnom fakultetu u Zagrebu», a njegovi su utemeljitelji bili dr. Vladimir Bajer i dr. Bogdan Zlatarić - obojica redoviti profesori kolegija kaznenog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i najistaknutija imena kaznenopravne znanosti u Hrvatskoj.

Naredne, 1959. godine, ta je nastava promijenila naziv i prozvana je «Postdiplomskom nastavom za usavršavanje iz krivičnopravnih predmeta». Prvo godište nastave Poslijediplomskog studija iz kaznenopravnih znanosti započelo je radom 14. listopada 1958. godine. Bio je to prvi studij takve vrste na prostoru zemalja tadašnje jugoslavenske državne zajednice. Koncepcija nastave obuhvaćala je predavanja i teorijske vježbe te tzv. praktične vježbe i demonstracije.

Nastavni plan obuhvaćao je sljedeće predmete: Krivično pravo, Krivično procesno pravo, Kriminologiju, Penologiju, Odabrana poglavlja Sudske psihologije, Sudsku psihijatriju, Sudsku medicinu, Suvremenu tehniku istraživanja krivičnih djela (Kriminalistiku) te Demonstracije krivičnopravnih slučajeva iz prakse (potonja je realizirana samo prve dvije godine postojanja studija). Ovaj koncept ostao je u biti nepromijenjen do 1999. godine kada je studij reformiran u smislu današnjeg modela. Prvih deset godina studij je trajao dva, a kasnije četiri semestra tj. dvije školske godine, kada se nastava , kao i danas, održavala u periodičnim višetjednim ciklusima predavanja u zimskom odnosno ljetnom semestru.

U radu studija, kao nastavnici, sudjelovala su najistaknutija imena hrvatske kaznenopravne znanosti, te mnogi ugledni gosti iz inozemstva. Studij je završavao izradbom i obranom magistarskog rada pred izabranim znanstveno-stručnim povjerenstvom što je i danas uvjet za stjecanje akademskog zvanja magistra kaznenopravnih znanosti.

Do danas, pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, organizirano je 32 poslijediplomskih specijalističkih tečajeva iz područja kaznenopravnih znanosti, a zvanje magistra steklo je 257 polaznika, čime se ovaj studij nesumnjivo svrstava u red jednog od najstarijih i najuglednijih. Dataljnjije  informacije  pogledajte u rubrici 50 godina Poslijediplomskih studija iz kaznenopravnih znanosti.