Intelektualne (kognitivne) vještine:
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
Prvi dio: Jezik, norme, pravo
- označiti i opisati različite uporabe riječi “pravo“
- imenovati i definirati vrste morala;
- navesti i objasniti zajednička i razlikovna obilježja prava i morala;
- pokazati i obrazložiti moguće pojmovne i činjenične odnose prava i morala;
- definirati pojam pravne norme u užem smislu i objasniti njezina obilježja;
- objasniti i ilustrirati razliku između normi i rješidbi;
- imenovati, definirati i prepoznati različite vrste normi u općenitom smislu;
- objasniti povezanost normi u općenitom smislu i normi u užem smislu;
- definirati utemeljujuće norme, metanorme, primarne i sekundarne norme te formulirane i neizražene norme te za svaku vrstu dati primjer;
- definirati i grupirati norme o ponašanju te dati primjere za njih;
- imenovati deontičke načine i objasniti značenje deontičkih izraza;
- izdvojiti osnovne logičke odnose između deontičkih izraza;
- navesti i objasniti funkcije zapovjednih i dopuštajućih normi u normativnim sustavima;
- opisati logičke odnose između zapovjednih i sankcionirajućih normi;
- definirati pojam načela te opisati i rastumačiti glavne značajke načela;
- navesti različite vrste načela i dati primjere za njih;
- imenovati, definirati i objasniti osnovne subjektivne pravne položaje i dati primjere za svaki od njih;
- definirati pojam pravnog odnosa i grupirati pravne odnose u osnovne tipove;
- označiti i identificirati različita značenja iskaza o pravima;
- opisati subjektivno pravo kao slobodu, otpornost, zahtjev i vlast i dati primjer za svaki od navedenih položaja;
- objasniti pojam subjektivnog prava kao složenog položaja i dati primjer za njega;
- objasniti pojmove prava “drugog stupnja“ i prava kao zaštićenog subjektivnog položaja i dati za njih primjere;
- razlikovati subjektivna prava prema njihovu izvoru;
- razlikovati temeljna prava prema njihov sadržaju i nositeljstvu;
Drugi dio: Pravna dinamika
- objasniti norme o proizvodnji prava, imenovati i definirati njihove vrste te dati za njih primjere;
- definirati i objasniti pojam pravnog izvora;
- definirati i objasniti izvorne i izvedene izvore te izvorne i izvedene norme;
- definirati, objasniti i razlikovati normativne akte i normativne činjenice;
- definirati i objasniti pojam običaja;
- objasniti načelo efektivnosti;
- objasniti shvaćanje o zakonu kao primarnom i vrhovnom izvoru prava;
- definirati i prepoznati zakon u formalnom i materijalnom smislu;
- definirati i objasniti načelo zakonitosti i njegove izraze s obzirom na različite državne vlasti;
- prepoznati proces smanjivanja uloge zakona kao povlaštenog izvora prava i izvijestiti o njemu;
Treći dio: Ustav i ustavotvorna vlast
- navesti i objasniti četiri osnovna značenja izraza “ustav“;
- opisati razlikovanje ustava u formalnom i materijalnom smislu;
- definirati pojmove ustavne materije i materijalno ustavnih normi;
- izdvojiti osnovne vrste ustavnih normi, dati za njih primjere i prepoznati ih;
- opisati dvije tehnike ograničavanja vlasti;
- opisati dva modela ustava;
- objasniti zašto se ustav smatra izvorom prava;
- definirati i razlikovati utemeljujuću i utemeljenu vlast;
- imenovati različite vrste ustava prema njihovu obliku, načinu donošenja, sadržaju i načinu mijenjanja;
- opisati vrste ustava prema načinu njihova mijenjanja i obrazložiti kvantitativni karakter krutosti ustava;
- rastumačiti pojam zajamčenosti ustava te opisati i razlikovati tri vrste sudskog jamstva ustava;
- objasniti pojam poustavljenja pravnog poretka i imenovati uvjete poustavljenja;
- imenovati, opisati, objasniti i prepoznati pet aspekata poustavljenja pravnog poretka;
Četvrti dio: Arhitektura pravnog poretka
- objasniti pojmove pravnog poretka kao skupa normi i kao skupa institucija;
- objasniti teze da je pravni poredak vrijednosno suvisla i logički dosljedna cjelina te raspravljati o njima;
- imenovati, opisati, objasniti i identificirati različite vrste normativnih hijerarhija;
- objasniti odnos između različitih vrsta normativnih hijerarhija i valjanosti;
- objasniti zašto se ustav smatra najvišim izvorom pravnog poretka;
- definirati i objasniti pojmove valjanosti, postojanja i sposobnosti djelovanja norme;
- objasniti vremensku dimenziju sposobnosti djelovanja norme;
- razlikovati poništenje i ukidanje norme;
- definirati i objasniti pojmove pogrešnosti, nevaljanosti i nepostojanja norme;
- objasniti i razlikovati valjanost i nevaljanost kao svojstva akata, odredbi i normi;
- objasniti problem “vrhovne“ norme pravnog poretka;
- objasniti dva shvaćanja o identitetu pravnog poretka;
- objasniti pojam složenosti pravnog poretka i opisati temeljne vrste pravnih poredaka s obzirom na stupanj njihove složenosti;
- objasniti sinkronijsku i dijakronijsku dimenziju pravnog poretka;
- objasniti statičku i dinamičku dimenziju pravnog poretka;
- definirati centraliziran i decentraliziran pravni poredak i dati primjer za svaki;
- opisati moguće odnose između pravnih poredaka;
- objasniti pojam antinomije te imenovati, definirati i prepoznati različite vrste antinomija;
- objasniti odnos između antinomija i tumačenja;
- imenovati, opisati i objasniti različite načine rješavanja antinomija te izabrati odgovarajući način u predočenom slučaju;
- opisati i objasniti dvije inačice kriterija specijalnosti;
- opisati vremenske dimenzije pripadanja, valjanosti, primjenljivosti i sposobnosti djelovanja normi;
- definirati unatražnodjelujuće, produljenodjelujuće i prijelazne norme;
- objasniti unatražno djelovanje norme i dvije vrste unatražnodjelujućih normi;
Peti dio: Od pravnog poretka do države
- definirati i objasniti pojam države te izdvojiti bitna obilježja države;
- imenovati, opisati i razlikovati vrste država s obzirom na način proizvodnje, sadržaj i opseg njihovih pravnih poredaka
- definirati pojam pravne države;
- definirati dva značenja izraza “državna vlast“;
- imenovati, opisati i objasniti različite državne funkcije;
- opisati dvije tehnike ustrojstva vlasti, objasniti njihove implikacije, usporediti ih te ih upotrijebiti kao modele za prepoznavanje zbiljskih odnosa državnih vlasti u konkretnom pravnom poretku;
- objasniti odnos institucije ustavnog sudovanja i načela zakonitosti;
- objasniti odnos institucije ustavnog sudovanja i dviju tehnika ustrojstva vlasti;
- objasniti tezu o “antidemokratskom“ karakteru ustavnog sudovanja;
- opisati i razlikovati sudske i zakonodavne značajke funkcije ustavnog sudovanja;
- objasniti problem pojma suverenosti i rastumačiti njegovo značenje u kontekstu ustavnog i međunarodnog prava;
- objasniti problem pravnih ograničenja suverena;
- objasniti problem monizma i dualizma u ustavnom pravu, imenovati i definirati različite vrste ustava s obzirom na primjenljivost međunarodnog prava u unutranjem poretku i objasniti moguće odnose materijalne hijerarhije između međunarodnog i unutarnjeg prava;
- objasniti problem dualizma i monizma u međunarodnom pravu;
Šesti dio: Tumačenje (i šire)
- definirati različita značenja izraza “tumačenje“;
- opisati, objasniti i prepoznati tumačenja “in abstracto“ i “in concreto“;
- opisati, objasniti i prepoznati spoznajno, odlučujuće i stvaralačko tumačenje;
- objasniti pojam neodređenosti prava;
- objasniti pojam višeznačnosti normativnih tekstova;
- objasniti razlikovanje normi i odredbi;
- imenovati i objasniti izvore višeznačnosti normativnih tekstova;
- objasniti pojam nejasnosti normi;
- imenovati, opisati, objasniti i prepoznati različite vrste pravnih praznina;
- objasniti odnos normativnih praznina i tumačenja;
- objasniti tezu da je pravo konačan skup normi i raspravljati o njoj;
- objasniti dogmu o potpunosti i njezinu vezu s doktrinom pravne države;
- imenovati različite radnje pravnog konstruiranja;
- objasniti pojam neizražene norme i opisati načine izvođenja neizraženih normi;
- definirati, opisati i objasniti pojam konkretiziranja načela;
- definirati i objasniti pojam primjene prava;
- objasniti odnos pravosuđenja, načela zakonitosti i obrazloženosti sudskih odluka;
- opisati i objasniti dvije razine sudačkog rasuđivanja;
- opisati i objasniti materijalno i formalno razlikovanje zakonodavstva i pravosuđenja i o njemu raspravljati;
- opisati i objasniti pojmove zakonodavnog i pravosudnog rezervata i o njima raspravljati;
Praktične i generičke vještine:
Nakon uspješno savladanog predmeta student će steći:
- sposobnost identificiranja i sažimanja ključnih činjenica i elemenata;
- sposobnost apstraktnog mišljenja;
- sposobnost sustavnog i smislenog argumentiranja stajališta;
- sposobnost pravnog rasuđivanja;
- sposobnost prepoznavanja problema;
- sposobnost primjene znanja u praktičnim situacijama.
Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:
Ishodi učenja provjeravaju se pismenim i usmenim putem.