Na temelju članka 17. stavka 1. točke 6. Statuta Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na svojoj sjednici održanoj 29. listopada 2008. godine, donosi
Izmjene i dopune Pravilnika o preddiplomskom i diplomskom studiju
Članak 1.
Naziv Pravilnika o preddiplomskom i diplomskom studiju od Pravnog fakulteta u Zagrebu od 20. lipnja 2005. godine mijenja se i glasi: „Pravilnik o studiju.“
Članak 2.
Članak 1. mijenja se i glasi:
Pravilnikom o studiju (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuje se izvođenje nastave, ispitni sustav, izrada diplomskog rada, status studenata i prijelazi studenata te druga pitanja.
Članak 3.
U članku 3. stavku 3. riječ „srpnja“ zamjenjuje se riječju „lipnja“.
Članak 4.
U članku 4. stavak 1. mijenja se i glasi:
(1) Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara, vježbi, pravnih klinika, simuliranih suđenja, rada s mentorom, terenske prakse i drugih oblika nastave, te pojedinačnih i skupnih konzultacija.
U članku 4. stavak 4. mijenja se i glasi:
(4) U određenim oblicima nastave (seminari, vježbe i slično) mogu, na temelju odluke Fakultetskoga vijeća, sudjelovati vanjski suradnici, posebno stručnjaci iz prakse.
Članak 5.
U članku 5. stavak 2. mijenja se i glasi:
(1) Potpisom na kraju semestra nastavnik potvrđuje da je student uredno pohađao nastavu.
Članak 6.
Članak 6. mijenja se i glasi:
Studenti se na predavanjima upoznaju sa sadržajem nastavnih predmeta studijskog programa, teorijskim spoznajama, praktičnim rješenjima hrvatskog pravnog, upravnog i političkog sustava te sustava socijalnog rada i socijalne politike, kao i s usporednim europskim i drugim sustavima.
Članak 7.
U članku 7. stavku 2. riječi „Redoviti studenti dužni su“ zamjenjuju se riječima „Studenti su dužni“.
U članku 7. stavku 3. riječi „Redoviti studenti“ zamjenjuju se riječima „Studenti“.
Članak 8.
U članku 8. riječi „na početku“ zamjenjuju se riječju „prije“.
U članku 8. druga rečenica briše se.
Članak 9.
Članak 9. 1. mijenja se i glasi:
(1) U okviru seminara student je dužan izraditi seminarsku radnju koja mora biti pozitivno ocijenjena i/ili položiti kolokvij najkasnije do kraja onog semestra u kojem završava seminarski rad.
(2) Tijekom akademske godine student u okviru upisanih seminara mora imati barem jednu pozitivno ocijenjenu seminarsku radnju, što se upisuje u njego indeks.
(3) Uspjeh na seminaru ocjenjuje se ocjenom „izvrstan“ (5), „vrlo dobar“ (4), „dobar“ (3), „dovoljan“ (2) i „nedovoljan“ (1).
Članak 10.
Članak 10. mijenja se i glasi:
(1) Student je dužan upisati u indeks seminar iz predmeta koji je izabrao, odnosno u koji je raspoređen, s time da može upisati seminar samo iz onog predmeta kojeg je upisao u tekućoj akademskoj godini.
(2) Raspoređivanje studenata po seminarskim grupama iz pojedinih predmeta provodi se prvenstveno na temelju odabira studenata. Ako broj studenata koji su se prijavili za pohađanje seminara iz određenog predmeta premašuje broj raspoloživih mjesta na seminaru iz tog predmeta, utvrđen sukladno članku 7. stavku 5. ovog Pravilnika, raspoređivanje studenata po seminarskim grupama provest će se na temelju rang liste uspješnosti prijavljenih studenata, s time da će prednost pri upisu odabranog seminara imati oni studenti koji su u prethodnom razdoblju ostvarili bolji uspjeh u studiranju.
(3) Pri utvrđivanju rang liste uspješnosti studenata u obzir će se uzimati broj položenih ispita tijekom studiranja te ocjene ostvarene tijekom studiranja.
(4) Studenti koji u predviđenom roku i na predviđeni način nisu odabrali seminar koji žele pohađati rasporedit će se na seminare iz onih predmeta za koje broj raspoloživih mjesta premašuje broj prijava.
(5) Potpisom na kraju semestra nastavnik potvrđuje da je student uredno sudjelovao u radu seminara.
(6) U indeks se unose prolazne ocjene o uspjehu na seminaru.
(7) Student koji nije ispunio svoje seminarske obveze, dužan je sljedeće akademske godine upisati seminar iz prethodne akademske godine, s time da se nastava iz upisanog seminara mora odvijati u onom semestru u kojem se odvijala i nastava iz neuspješno pohađanog seminara.
Članak 11.
U članku 11. stavak 2. briše se, a dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2. te se u njemu riječi „iz stavka 2.“ zamjenjuju riječima „iz stavka 1.“.
Članak 12.
U članku 12. stavak 1. mijenja se i glasi:
(1) Vježbe se izvode radi stjecanja praktičnih znanja i vještina.
U članku 12. stavku 2. riječi „studijskim programom i“ brišu se.
Članak 13.
U članku 13. stavku 1. riječi „voditelji vježbi“ zamjenjuju se riječima „druge ovlaštene osobe“.
Članak 14.
Članak 14. mijenja se i glasi:
(1) Vježbe se upisuju u indeks ako su, sukladno studijskom programu, predviđene kao poseban kolegij kojem se pripisuje određeni broj ECTS bodova.
(2) Na upis vježbi na odgovarajući se način primjenjuju pravila članka 10. stavaka 1-4 ovog Pravilnika.
(3) Potpisom na kraju semestra u kojem završavaju vježbe, nastavnik potvrđuje da je student uredno sudjelovao u radu na vježbama.
(4) Student mora prisustvovati najmanje na tri četvrtine održanih sati vježbi te izvršiti utvrđene obveze iz upisanih vježbi, što nastavnik evidentira u indeks.
(5) U slučaju da student ne izvrši utvrđene obveze iz upisanih vježbi na odgovarajući se način primjenjuje pravilo iz članka 10. stavka 7. ovog Pravilnika.
Članak 15.
Iza članka 14. dodaju se točke 3a. – 3d. i novi članci 14a. – 14g. koji glase:
3a Pravne klinike
Članak 14a.
(1) Pravne klinike su oblik nastave tijekom kojeg studenti pod stručnim nadzorom nastavnika i suradnika pružaju besplatnu pravnu pomoć u konkretnim pitanjima iz pravne prakse.
(2) U pravnim klinikama mogu se u okviru cilja i programa pravne klinike pružati svi zakonom dopušteni oblici pravne pomoći, a osobito davati opće pravne informacije, pružati pravni savjeti i izrađivati pismena. Studenti nisu ovlašteni neposredno zastupati stranke pred sudom, ali mogu pratiti sudske rasprave i u okviru rada pravne klinike pomagati osobe ovlaštene na zastupanje pred sudom.
(3) Pravnim klinikama mogu se kao korisnici obratiti osobe koje su ovlaštene koristiti besplatnu pravnu pomoć prema odredbama posebnih propisa. Pravna klinika pružit će pomoć ovlaštenoj osobi ako je to u skladu s ciljem i programom pravne klinike. Iznimno, pravnim klinikama mogu se obratiti i osobe koje ne zadovoljavaju uvjete iz posebnih propisa, a njima će se pomoć pružiti ako pitanje zbog kojeg se klinici obraćaju od interesa za rad klinike i rad sa studentima.
(4) Pravne klinike rade u skladu s studijskim programom i izvedbenim planom.
Članak 14b.
(1) Radom pravne klinike rukovodi nastavnik ili druga kvalificirana osoba koju ovlasti Fakultet.
(2) Pravna klinika u pravilu djeluje pri Fakultetu. Temeljem sporazuma s organizacijama, ustanovama i osobama ovlaštenim na pružanje besplatne pravne pomoći pravna klinika može svoj rad izvoditi i izvan Fakulteta.
(3) Rad pravne klinike financira se iz sredstava Fakulteta, sredstava koje klinika ostvari temeljem mjerodavnog zakona i drugih izvora.
Članak 14c.
(1) Pravne klinike upisuju se u indeks.
(2) Voditelj pravne klinike prvim potpisom na početku semestra potvrđuje da se student prijavio za rad u pravnoj klinici. Temeljem evidencije rada u pravnoj klinici i izvješća mentora, voditelj klinike na kraju semestra potvrđuje da je student uspješno sudjelovao u radu pravne klinike.
(3) Uspješan rad u pravnoj klinici vrednuje se sukladno studijskom programu.
3b Simulirana suđenja (moot courts)
Članak 14d.
(1) Simulirano suđenje se sastoji od sudjelovanja studenata u analizi i obradi hipotetičkog slučaja te u simuliranom provođenju sudskog postupka tijekom kojeg studenti, nastojeći pobijediti u postupku, preuzimaju različite procesne uloge, u pravilu nastupajući u ime jedne od strana u postupku.
(2) Simulirano suđenje može imati oblik natjecanja kojeg organizira i provodi Fakultet ili neka druga domaća ili inozemna visokoškolska ustanova ili profesionalna organizacija.
Članak 14e.
(1) Fakultetsko vijeće može, na prijedlog nastavnika, unaprijed utvrditi listu simuliranih suđenja koja se priznaju kao oblik nastave.
(2) Na prijedlog studenta koji je sudjelovao u simuliranom suđenju koje nije uvršteno na listu iz stavka 1. ovog članka, i uz preporuku nastavnika, Fakultetsko vijeće može odlučiti da mu se sudjelovanje u takvom simuliranom suđenju prizna kao oblik nastave.
(3) Odlučujući o prijedlozima iz stavaka 1. i 2. ovog članka Vijeće uzima u obzir narav hipotetičkog slučaja i simuliranog suđenja, uloženi trud studenta, doprinos simuliranog suđenja za razvoj znanja i vještina relevantnih za studij, uspjeh na natjecanju i druge relevantne okolnosti.
(4) Simulirano suđenje upisuje se u indeks i vrednuje sukladno studijskom programu.
3c Rad s mentorom
Članak 14f.
(1) Rad s mentorom oblik je individualnih konzultacija na studiju socijalnog rada u okviru kojega se studenti pripremaju za izradu završnoga i diplomskog rada.
(2) Rad s mentorom upisuje se u indeks. Potpisom na kraju semestra nastavnik potvrđuje prihvaćanje teme završnog i diplomskog rada.
3d Terenska praksa
Članak 14g.
(1) Terenska praksa uvodi studente u praktičan rad iz pojedinih područja socijalnog rada, a izvodi se u okviru pojedinih predmeta sukladno studijskom programu.
(2) Terenska praksa izvodi se izvan Fakulteta, u za to predviđenim ustanovama i udrugama.
(3) Rad na terenskoj praksi odvija se po uputama predmetnog nastavnika i ovlaštenog mentora.
(4) Terenska praksa upisuje se u indeks. Potpisom na kraju semestra nastavnik potvrđuje da je student izvršio sve obveze predviđene izvedbenim planom.
Članak 16.
U članku 15. dodaje se novi članak koji glasi:
(4) Vrijeme održavanja konzultacija utvrđuje se izvedbenim planom. Odstupanja od utvrđenih termina potrebno je na odgovarajući način unaprijed objaviti.
Članak 17.
U članku 16. stavak 3. mijenja se i glasi:
(3) Student može polagati ispite iz nastavnih predmeta određene studijske godine tek kad ostvari 50 ECTS bodova iz prethodne studijske godine sukladno studijskom programu, s tim da preostale ECTS bodove treba ostvariti tijekom tekuće studijske godine.
Članak 18.
Članak 17. mijenja se i glasi:
(1) Student može pristupiti polaganju ispita iz određenog nastavnog predmeta ako je odslušao predavanja i u propisanom roku te na propisani način podnio prijavu za polaganje ispita.
(2) Student koji redovito ispunjava svoje studijske obveze, a tijekom studija postigao je na ispitima prosjek ocjena najmanje 3,5, ima pravo polagati ispite iz upisanih predmeta prije završetka nastave, pod uvjetom da je izvršio ostale studijske obveze iz tih predmeta. Student gubi pravo na prijevremeno polaganje ispita iz tih predmeta ako na ispitu bude ocijenjen negativnom ocjenom.
Članak 19.
U članku 19. stavak 3. mijenja se i glasi:
(3) U redovitim ispitnim rokovima student ima pravo ponovno pristupiti ispitu, s time da između dva polaganja ispita mora proteći najmanje dva tjedna.
Članak 20.
Članak 20. mijenja se i glasi:
(1) Student ispit prijavljuje u skladu s godišnjim rasporedom ispita koje utvrđuje Fakultetsko vijeće.
(2) Student prijavljuje ispit putem računala koristeći odgovarajući programski modul.
(3) Prilikom prijave polaganja ispita student je dužan pridržavati se redoslijeda polaganja ispita, sukladno članku 16. stavku 3. ovog Pravilnika.
(4) Student ima pravo odjaviti ispit u skladu s godišnjim rasporedom ispita.
(5) Student odjavljuje ispit putem računala koristeći odgovarajući programski modul.
(6) Ako student nije pristupio polaganju ispita, a nije odjavio ispit sukladno stavku 4. i 5. ovog članka prijavljeni mu se ispit uračunava u ukupan broj mogućih izlazaka na ispit iz istog nastavnog predmeta, sukladno članku 28. ovog Pravilnika, osim u osobito opravdanim slučajevima, o čemu odlučuje dekan na temelju odgovarajuće priložene dokumentacije.
Članak 21.
(1) U članku 22. stavak 2. mijenja se i glasi:
(2) Ispit se polaže na temelju literature predviđene izvedbenim planom nastavnog predmeta.
(2) U članku 22., iza stavka 2., dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:
(3) Ako je izvedbenim planom za određenu akademsku godinu utvrđena nova ispitna literatura, ispit se po toj literaturi polaže nakon završetka predavanja gradiva obrađenog tom literaturom.
(4) Pravilo iz stavka 3. ovog članka ne odnosi se na studente koji polažu ispit iz određenog predmeta na temelju članka 17. stavka 2. ovog Pravilnika.
Članak 22.
U članku 25. stavku 4. riječi „ili prijavi za ispit“ brišu se.
Članak 23.
U članku 26. stavku 2. riječi „neprolazna je“ zamjenjuju se riječima „nije prolazna“.
U članku 26. stavak 3. mijenja se i glasi:
(3) Ocjenu nedovoljan (1) dobiva i student koji odustane tijekom ispita osim ako student koji položi pisani dio ispita iz osobito opravdanih razloga ne uspije izaći na usmeni dio ispita, o čemu odlučuje dekan na temelju odgovarajuće priložene dokumentacije.
Članak 24.
U članku 27. stavku 3. iza riječi tri“ dodaje se riječ „radna“.
Članak 25.
U članku 28. stavku 4. u drugoj rečenici iza riječi „Predsjednik se“ dodaju se riječi „u pravilu“.
Članak 28. stavak 5. mijenja se i glasi:
(5) Ako se ispit polaže pisano i usmeno, a student osmi put polaže ispit iz istog nastavnog predmeta, nastavničko povjerenstvo zajedno ocjenjuje pisani rad pristupnika i student, bez obzira na uspjeh, ima pravo pristupiti usmenom ispitu.
Članak 26.
U članku 29. stavak 1. briše se, dosadašnji stavak 2. postaje stavak 1., a dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2. te se mijenja tako da glasi:
(2) Ako student niti osmi put ne položi ispit, gubi pravo studiranja na upisanom studiju.
Članak 27.
U članku 30. stavku 2. riječi „na Fakultetu“ zamjenjuju se riječima „upisanom studiju“.
Članak 28.
U članku 31. stavak 2. mijenja se i glasi:
(2) Podatak o položenom ispitu iz neobvezatnog predmeta unosi se u indeks studenta i u ispravu koja se izdaje uz diplomu o završenom studiju.
Članak 29.
Članak 32. mijenja se i glasi:
Student koji ne položi ispit iz predmeta u akademskoj godini u kojoj je upisao taj predmet, dužan ga je polagati po izvedbenom planu predmeta važećem za akademsku godinu u kojoj polaže ispit.
Članak 30.
Članak 33. mijenja se i glasi:
(1) Preddiplomski sveučilišni studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza te izradom i obranom završnog rada.
(2) Diplomski i integrirani preddiplomski i diplomski studij završavaju polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza te izradom i obranom diplomskog rada.
(3) Obrana diplomskog odnosno završnog rada može uslijediti nakon što student položi sve propisane ispite i dovrši ostale studijske obveze.
(4) Ako student obrani diplomski odnosno završni rad prije nego što je položio sve propisane ispite i izvršio druge studijske obveze, dekan će poništiti odluku o obrani diplomskog odnosno završnog rada.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovog članka student je dužan prijaviti i izraditi nov diplomski rad.
Članak 31.
Iza članka 35. dodaje se novi članak 35a. koji glasi:
(1) Mentor u postupku izradbe završnog rada mora biti nastavnik Fakulteta.
(2) Završni rad student brani pred mentorom uz prethodnu pisanu recenziju dva nastavnika, članova povjerenstva.
(3) Rok za usmenu obranu završnog rada, koji utvrđuje predsjednik
povjerenstva, može biti najviše 30 dana od dana kad je rad dostavljen povjerenstvu.
(4) Pisani završni rad kao i usmena obrada rada moraju biti ocijenjeni
prolaznom ocjenom. Ako su pisani rad ili usmena obrana završnog rada ocijenjeni negativno, student je dužan izraditi novi završni rad.
Članak 32.
U članku 38. stavku 3. iza riječi „objavljuje se na“ dodaju se riječi „mrežnoj stranici“.
Članak 33.
Članak 42. mijenja se i glasi:
(1) Na zahtjev studenta njegove obveze miruju za vrijeme služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće studentice i do godine dana starosti djeteta.
(2) U slučaju spriječenosti u ispunjavanju studentskih obveza zbog teže bolesti koja je trajala duže od tri mjeseca, ako je ta bolest takve prirode da je studenta onemogućavala u izvršavanju njegovih studentskih obveza, može mu se odobriti mirovanje studentskih obveza.
(3) U drugim osobito opravdanim slučajevima na zahtjev studenta dekan može odobriti mirovanje obveza.
(4) Vrijeme mirovanja ne računa se u vrijeme trajanje studija.
(5) Za vrijeme mirovanja obveza student može polagati ispite ako je za polaganje tih ispita ispunio uvjete.
(6) Ako je za vrijeme mirovanja obveza došlo do promjene u studijskom programu i izvedbenom planu, student može nastaviti studij po važećem studijskom programu i izvedbenom planu.
Članak 34.
U članku 43. stavku 1. riječi „nastavnom programu i planu“ zamjenjuju se riječima „studijskom programu i izvedbenom planu“.
Članak 35.
U članku 45. stavak 1. mijenja se i glasi:
(1) Student koji je na nekom drugom pravnom fakultetu u Hrvatskoj u redovitom roku stekao uvjete za upis u drugu, treću, odnosno četvrtu godinu integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, propisane na ovom Fakultetu, može nastaviti studij na ovom Fakultetu.
Članak 36.
U članku 46. iza riječi „u inozemstvu“ dodaju se riječi „ili na fakultetu na kojem se studira socijalni rad,“
Članak 37.
Članak 50. mijenja se i glasi:
(1) Student koji ne ispunjava uvjete za upis u sljedeću godinu studija upisuje se u godinu studija u koju je bio upisan.
(2) Tijekom studija student može istu godinu studija ponovno upisati samo jedanput . Posljednja godina studija ne može se ponovno upisati.
Članak 38.
Iza članka 52. dodaje se novi naslov koji glasi „PRIJELAZNE ODREDBE“ te novi podnaslov koji glasi „Studenti koji studiraju na dodiplomskom studiju“.
Članak 39.
Naslov „ZAKLJUČNE ODREDBE“ nad člankom 53. i članak 53. Pravilnika o preddiplomskom i diplomskom studiju brišu se te se dodaje novi članak 53. koji glasi:
Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se i na studente koji studiraju na dodiplomskom studiju, osim odredaba članka 16. stavka 3., članka 20., članka 40., koje se ne primjenjuju na te studente bez obzira na status u kojem studiraju, odnosno odredaba članaka 5.-14., koje se ne primjenjuju na one studente dodiplomskog studija koji studiraju u statusu izvanrednog studenta.
Članak 40.
Članak 54. mijenja se i glasi:
Student koji studira na dodiplomskom studiju može polagati ispite iz nastavnih predmeta određene studijske godine tek kad položi sve ispite iz nastavnih predmeta prethodne studijske godine.
Članak 41.
Članak 55. mijenja se i glasi:
(1) Student koji studira na dodiplomskom studiju predaje prijavnicu za
polaganje ispita u skladu s godišnjim rasporedom ispita koje utvrđuje Fakultetsko vijeće.
(2) Studentu iz stavka 1. ovog članka koji je pravodobno odjavio ispit
prijavnica se vraća.
(3) Student iz stavka 1. ovog članka koji je prijavio ispit dužan je
službeniku na katedri predati indeks dva dana prije polaganja ispita radi upisa u upisni zapisnik. Ako student nije bez opravdana razloga predao indeks u navedenom roku pa nije ni upisan u upisni zapisnik, ne može pristupiti ispitu.
(4) Studentu iz stavka 1. ovog članka koji pravodobno preda indeks, ali ne pristupi ispitu upisuje se u ispitni zapisnik napomena „nije pristupio“.
Članak 42.
Dodaje se novi članak 56. koji glasi:
Student koji studira na dodiplomskom studiju stječe pravo upisa u višu godinu studija ako do isteka roka za upis položi sve ispite niže godine studija, osim jednog.
Članak 43.
Iza članka 56. dodaje se novi naslov „ZAKLJUČNA ODREDBA“ i članak 57. koji glasi:
Ovaj Pravilnik stupa na snagu 1. listopada 2005.
Dekan
Prof. dr. sc. Josip Kregar
Ove izmjene i dopune Pravilnika stupaju na snagu osam dana nakon objave na oglasnim pločama Fakulteta.
Dekan
Prof. dr. sc. Josip Kregar
